Bl. Jakov Zadranin

Spomendan     27. travnja

Beatificiran     29. prosinca 1700.

Zaštitnik         Bitetta

Franjevac, redovnik (Zadar, oko 1400. – Bitetto, 27. IV 1490.)

Bl. Jakov Zadranin u dokumentima je zapisan kao Ilirski (Illyricus), Zadranin (a Jadera, di Zara), Slaven (Schiavone), Dalmatinac i sl. U kasnijoj talijanskoj literaturi prevladava “da Bitetto” (gradić u kojem je živio i umro). Međutim, svi se životopisci slažu da je bio Hrvat, čak su mu zapisali ime roditelja: Leonardo i Beatrica (Blaženka) Varindjec.

Mlad je stupio u Franjevački red u samostanu sv. Frane u Zadru. Nije bio svećenik, nego samo redovnik. Kad je kustos (zamjenik provincijala) trebao poći na generalni kapitul Reda, Jakov ga je pratio i nakon kapitula zaželio ostati u Provinciji sv. Nikole biskupa (Bari). Continue reading

Održana Zlatna harfa Zadarske nadbiskupije

Zadar, (IKA) – Zlatna harfa Zadarske nadbiskupije, smotra dječjih župnih zborova, održana je u subotu 21. travnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru. Tema ovogodišnje Harfe je „Dođite, kličimo Gospodinu!” iz 95. psalma „Poziv na Božju hvalu”. Nastupilo je oko petsto djece iz dvanaest zborova, s jednom pjesmom koju su izvukli iz košarice i još jednom pripremljenom. To su župa Rođenje BDM iz Benkovca s voditeljicom s. M. Leopoldinom Đurić (pjesma: Kirie eleison), Sv. Roko iz Bibinja (voditeljica s. Anica Marija Cvitković, pjesma Agnus Dei), Sv. Stošija, Biograd (s. Anka Špralja, Kliči Bogu sva zemljo), Sv. Mihovil, Galovac (Marija Burčul, Dođite, kličimo Gospodinu I.), debitanti na Harfi, Sv. Luka, Kolan (Martina Šupraha, Ja sam s vama), Uznesenje BDM, Pag (Antony Buljanović i Sanja Dobrijević, Dođite, kličite Bogu svom), Sv. Petar, Ploče (Lucija Stipčević), Sv. Josip, Plovanija (Nataša Pirc, Dođite, kličimo Gospodinu II.), Bezgrešno začeće BDM, Puntamika (s. Marija Beroš, Dođi, Gospodine!), Sv. Ante, Smiljevac, (Ivana Knežić i Iris Vicković, Sanctus), Presveto Srce Isusovo, Voštarnica (s. Beatrica Bakić, Dođite, kličimo Bogu svom) i Kraljica mira, Zemunik (s. Vladislava Terzić, Dođi k nama, Obećani). Continue reading

SV. FIDEL SIGMARINGENSKI, PREZBITER I MUČENIK- 24. travnja

Fidel (lat. Fidelis – vjeran) je rođen u 1573./8. g. u obitelji gradonačelnika Roya u Sigmaringenu, na Dunavu u Njemačkoj. Na krštenju je dobio ime Marko. U 20. g. studira u Freiburgu. Doktorirao je iz filozofije 1603. g., a 1611. iz obaju prava. Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše ‘odvjetnikom sirotinje’. On stupa u zajednicu redovnika kapucina i uzima si redovničko ime Fidei. Napisao je kratak spis pod naslovom ‘Vježbe serafske pobožnosti’. Poslije studija teologije prima svećenički red. Provodio je život bdijući i moleći. Continue reading

Osnovan Hrvatski savez za nedjelju

U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira, Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatskog katoličkog sveučilišta održana je konferencija Društveni i gospodarski aspekt slobodne nedjelje

Zagreb, (IKA) – U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira, Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatskog katoličkog sveučilišta 19. travnja održana je konferencija Društveni i gospodarski aspekt slobodne nedjelje. Tom prigodom osnovan je Hrvatski savez za nedjelju, kojem je pristupilo 14 članova među kojima su predstavnici vjerskih zajednica, akademskih ustanova, sindikata i udruga. U pozdravnim govorima okupljenima su se obratili dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, fra Bože Vuleta, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira i dr. Michael Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer. Potom je Boris Ljubičić predstavio vizualni identitet Hrvatskoga saveza za nedjelju koji je on sam oblikovao. U programu Konferencije kojom je moderirala Ivana Brstilo-Lovrić, sudjelovali su Ljubo Jurčić, Marin Strmota, Hannes Kreller i Željko Ivančević. Continue reading

Još jednom NA PUTU U EMAUS

U ŠKOLI USKRSLOGA GOSPODINA – NA PUTU U EMAUS

Proslavili smo veliko sveto Trodnevlje – muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Sve su to veliki i svečani nadnevci naše vjere. Tijekom šest tjedana – do Duhova – slavit ćemo Uskrsloga, Proslavljenoga. Treba nam to vrijeme da bismo što dublje proniknuli u tajnu, u otajstvo Uskrsa; pa i sam je Gospodin tijekom četrdeset dana poučavao svoje učenike prije silaska Duha Svetoga. Jer, Uskrs nije samorazumljiv događaj. On treba tumača, za nj treba promišljanja, treba vremena da se shvati doseg toga događaja. I ne samo nama, trebalo je to i onima koji su s Isusom izravno godinama drugovali. Ni njima nije bilo jasno, napose ne onih prvih dana, sve do Duhova. Trebao ih je Uskrsli po(d)učavati, pa ni na kraju im nije bilo jasno, koja je Isusova misija. Oni još uvijek sanjaju o obnovi Davidova, židovskog kraljevstva. Continue reading

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji…

Jean-François Millet (1814.-1875.), Angelus
ulje na platnu (55×66 cm)
Umjetnik nadahnut spomenom na svoju baku i djeda

…I ona je začela po Duhu Svetomu!

Poštovani slušatelji, danas, kao i svakoga dana, nakon emisije Riječ za tebe, valovi Hrvatskoga katoličkoga radija raznose nam pjesmu Angelus-a, Anđeo Gospodnji. Ili, pak, sa zvonika svoje ili neke obližnje crkve, čujemo kako odzvanjaju radosni zvuci zvona. Iste zvukove, ako Bog da, čut ćemo i u predvečerje, a čuli smo ih i u jutarnjim satima, ukoliko nisu zagušeni nekom našom tjeskobom, jurnjavom, bukom ili zaglušujućim zvukovima. Continue reading

PROPOVIJED SV. IVANA PAVLA II. U POVODU PROGLAŠENJA SVETOM BLAŽENE FAUSTINE KOWALSKE – 30. travnja 2000.

Zajednica živi od vjere u Isusa Krista, Uskrsloga. Ta je vjera istodobno i divljenje i radost, ona je i zahvala i vjernost. Tko se od zajednice udalji, imat će poteškoća s vjerom. Vjera ne živi od umovanja, mudrovanja, razbijanja glave umovanjima, već od slušanja, zajedničkoga slavljenja Boga i bogoslužja, ona živi i od zajedničkih zadaća, zajedničke misije, konkretnoga poslanja što ga imaju vjernici u svijetu. Continue reading

NEDJELJA MUKE GOSPODNJE. CVJETNICA – Godina B

Ljudska tragedija Isusove smrti na križu se preobražuje u znak i sredstvo spasenja (Cvjetnica B)

ČITANJA: U procesiji s grančicama: Mk 11,1-10; U misi: Iz 50,4-7; Ps 22,8-9.17-20.23-24; Fil 2,6-11; Mk 14,1 – 15,47

Na nedjelju Muke Gospodnje čitaju se dva evanđeoska izvještaja. Prvi o Isusovu mesijanskom ulasku u Jeruzalem koji se naviješta prije mise u obredu blagoslova grančica, a drugi u misi kada se čita izvještaj o njegovoj muci i smrti. Ove godine u oba slučaja čitaju se dotični odlomci iz Evanđelja po Marku. Continue reading

PETA KORIZMENA NEDJELJA – Godina B

Boga se ne može spoznati u slovu zakona, nego u zajedništvu s drugim ljudima (V. koriz. nedjelja B)

ČITANJA: Jr 31,31-34; Ps 51,3-4.12-15; Heb 5,7-9; Iv 12,20-33

Prorok Jeremija optimističan je i realističan čovjek.  On u budućnosti uvijek vidi mogućnost ostvarenja dobra, ali ne zanoseći se neutemeljenim idejama nego polazeći od konkretnog stanja u kojem se trenutno nalazi. Dok su vojno nadmoćni Babilonci opsjedali Jeruzalem Jeremija je spas svoga naroda vidio u dragovoljnoj predaji, koja bi jamčila ostanak i opstanak naroda u njegovoj zemlji. Židovi bi doduše izgubili političku samostalnost, ali povijest pokazuje da ono što garantira opstojnost jednoga naroda nije njegova politička samostalnost ili vojna snaga, nego otvorenost životu i ljubav prema zemlji na kojoj i od koje živi. Kad je doživio neuspjeh jer ga kralj i glavari nisu poslušali, nego su ga čak optužili da svojim riječima slabi vojnički duh naroda, i kad je Jeruzalem pao u babilonske ruke, prorok i patnik Jeremija i dalje ostaje optimist. U novonastaloj lošoj situaciji on u budućnost opet gleda pozitivno. Kad narod odlazi u sužanjstvo, Jeremija izgnanicima piše poslanicu u kojoj među ostalim poručuje: „Ženite se i rađajte sinove i kćeri! Ženite svoje sinove i udajite svoje kćeri da i oni rađaju sinove i kćeri! Množite se da se ne smanjite! Ištite mir zemlji u koju vas izagnah, molite se za nju Jahvi, jer na njezinu miru počiva i vaš mir!“ (Jr 29,6-9). To Jeremija kaže zato jer je to jedini način da narod u sužanjstvu preživi i da se opet vrati u svoju zemlju. On je uvjeren da će sužanjstvo biti privremeno i da će u njemu narod proživjeti potrebnu katarzu, a potom slijedi obnova u kojoj Bog sklapa sa svojim narodom novi savez različit od onoga sinajskoga kada je Bog Mojsiju dao Zakon. Postavlja se pitanje u čemu je novost toga saveza. Odgovori su različiti, ali se čini da se novost toga saveza otkriva upravo u tome što Bog ovaj put ne daje neki drugi novi Zakon koji bi zamijenio stari. Novost nije u sadržaju nego u načinu sklapanja Saveza. Božji zakon neće biti upisan na kamene ploče nego u srca ljudi. Tako se novi savez neće ostvarivati samo vanjskim obdržavanjem zakonskih propisa, nego u čovjekovoj nutrini. Continue reading