„Franjevačka obitelj i sve franjevačke duše ove godine obilježavaju 800 godina od nesvakidašnjega događaja, kada je zabilježeno po prvi put u povijesti Katoličke Crkve da je jedna živa osoba, ovdje na zemlji, dobila iste rane koje je imao naš Spasitelj.“

27.09.2024. / 14:36 / fv

Dolazak relikvije sv. Franje Asiškoga – tkanine koja mu je povijala otvorenu ranu na boku – najavio je voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vladimir Vidović, službeno određen za jednog od pratitelja relikvije. Organizator događaja je Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

Relikvija čiji su dolazak u Hrvatsku odobrili franjevci konventualci može se smatrati moćima prvog i drugog reda – prvoga jer je na njoj svečeva krv, a drugoga jer je sačuvana na predmetu kojim se svetac služio. Inače se čuva u kapeli relikvija u donjoj bazilici sv. Franje u Asizu. Od 30. rujna, vjernici će joj tijekom 14 dana moći iskazati čašćenje u Splitu, Šibeniku, Sisku, Vinkovcima, Molvama, Zagrebu, Puli i Cresu.

relikvijar s krvavim povojem rane na boku sv. Franje Asiškoga / Foto: ofmconv.hr

Kapitul franjevačkih jubileja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda slavio se od 29. travnja do 1. svibnja 2024. u Kući susreta Tabor u Samoboru. Raspravljalo se na temelju Pisma Generalnog ministra i njegova Definitorija na temu Karizma, zajedništvo i poslanje.
Prigodom franjevačkih jubileja (2023.-2026.) generalni ministar fra Massimo Fusarelli sa svojim Definitorijem pozvao je sve provincije Reda Manje braće na slavlje ovakvog kapitula kako bi se očitovalo bogatstvo Franjevačke obitelji te kako bismo kao braća kroz te dane promišljali o našoj karizmi, zajedništvu i poslanju.
Slavlje 800. godišnjice Božića u Grecciu, stigmi sv. Franje, Pjesme stvorova i preminuća sv. Franje prilika je za preispitivanje i obnovu franjevačkog načina života i djelovanja. Zato su se i braća naše Provincije okupila na Kapitulu franjevačkih jubileja razmišljajući i raspravljajući upravo o našem životu i djelovanju danas.
Prema uputama iz Generalne uprave na ovom Kapitulu uz braću koja sudjeluju po službi prisutni su bili i izabrani predstavnici svih gvardijanata Provincije.
Prvoga dana s nama su bili fra Domagoj Runje, generalni delegat i fra Tomislav Šanko, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri koja se nalazi u procesu prestrukturiranja te postaje Kustodija ovisna o našoj Provinciji. To je stvarnost koja utječe i na našu Provinciju stoga smo prvoga dana razgovarali i razmišljali o toj temi.
Drugoga dana prijepodne tajnik Provincije, fra Mario Zubak prikazao je pristigle izvještaje iz mjesnih bratstava te su se kapitularci podijelili u skupine gdje se razgovaralo i pitanjima koja su proizašla iz tih razmišljanja.
Euharistijsko slavlje toga dana predvodili su mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru i mons. Vlado Košić, sisački biskup koji nam je uputio homiliju. Mons. Josip i mons. Vlado su članovi Franjevačkog svjetovnog reda te su se na taj način, kao dio naše franjevačke obitelji i uključili u slavlje našega Kapitula jubileja.
U poslijepodnevnim satima drugoga dana izlaganje pod nazivom Sadašnji izazovi u našoj Provinciji imao je fra Milan Krišto, provincijalni ministar. Nakon njegovog promišljanja braća su aktivno sudjelovala u raspravi.
Trećega dana razgovaralo se o prijedlozima i poticajima koje će Kapitul donijeti i uputiti svoj braći, a onda su nam se pridružili i drugi članovi Franjevačke obitelji, iz drugih franjevačkih zajednica i družbi s kojima smo povezani ili im pružamo duhovnu i pastoralnu asistenciju. S nama su bili: sestra Klarisa iz Drugog franjevačkog reda te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži, kao i sestre obitelji trećeg samostanskog reda, a koje djeluju pri našim samostanima (Kćeri milosrđa, Milosrdne sestre sv. Križa i Školske sestre franjevke). Uz njih bile su prisutne i članice svjetovnog instituta Misionarke Kristova kraljevstva. Tom prigodom izlaganje je imao fra Ratko Radišić na temu Neki elementi franjevačke duhovnosti. Nakon izlaganja fra Ratka imali smo priliku čuti svjedočanstva svih pristiglih gostiju o suradnji s nama franjevcima, o življenju iste karizme u iskustvu zajedništva i međusobne upućenosti jedni na druge.

Kapitul franjevačkih jubileja zaključili smo euharistijskim slavljem koje je predvodio provincijalni ministar, fra Milan Krišto te zajedničkim slavljeničkim objedom.

U nastavku donosimo poticaje proizašle iz rada ovog Kapitula.

Kapitul franjevačkih jubileja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u Kući susreta Tabor u Samoboru, od 29. travnja do 1. svibnja 2024. na temelju pisma Generalnog ministra i njegova Definitorija te izlaganjâ na sjednici prihvatio je sljedeće prijedloge:

1. Jubileji nas potiču da se vraćamo franjevačkim izvorima, stoga neka se braća trude uvijek iznova otkrivati ljepotu ideala života po primjeru sv. Franje i nadahnjivati se Franjinim iskustvom življenoga bratstva. Neka se braća međusobno potiču na ustrajnost života u duhu molitve i pobožnosti i neka se vode Franjinim iskustvom uljudbenosti kako bismo kao ljudi nade mogli oduševljavati druge.
2. U življenju franjevačkih ideala neka braća surađuju sa čitavom Franjevačkom obitelji, osobito sestrama klarisama te animiraju braću i sestre Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži s kojima zajedno mogu učinkovitije pronositi franjevačku karizmu u svijetu te doprijeti i oduševiti čak i one rubne i najudaljenije.
3. Poradi vjernijeg življenja i svjedočenja franjevačke karizme, neka se nastavi s procesom napuštanja pojedinih mjesta naše prisutnosti vodeći računa o prioritetu života u bratstvu. U tu svrhu neka se više promišlja o djelovanju iz samostanskih bratstava, o suradnji s filijalnim kućama i o napuštanju samačkih župa. Također neka se promišlja i o mogućnosti smanjenja broja gvardijanata te stavljanju naglaska na neke naše prisutnosti koje treba osnažiti većim brojem braće.
4. Naglašavajući važnost života u bratstvu, posebno u inozemnoj pastvi u Australiji, neka se povjeri poslanje većem broju braće za učinkovitije zajedničko svjedočenje i dušobrižničko djelovanje.
5. Budući da će Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri 2025. postati Kustodija ovisna o našoj Provinciji neka se već sada među braćom njeguje spremnost i otvorenost za zajednički život s braćom buduće Kustodije, napose u odgojnim bratstvima.
6. Preporuča se podržavati braću u zauzetom radu s mladima i u promociji duhovnih zvanja te poticati i omogućavati što veću prisutnost braće u takvim nastojanjima. Neka se među braćom razvija osjećaj odgovornosti svakoga brata za duhovna zvanja molitvom i djelovanjem.
7. Neka se po mogućnosti organizira jubilejsko hodočašće Provincije u mjesta franjevačkih izvorâ do kraja franjevačkih jubileja 2026.

Prenijeto s: https://ofm.hr/

Kapitul na rogožinama naše Provincije održao se u ponedjeljak, 29. travnja 2024. u Kući susreta Tabor u Samoboru. Posljednji Kapitul na rogožinama održao se prije pet godina, u Cerniku 2019. 2020. je bio redovni Kapitul, a 2021. nismo se mogli okupiti poradi pandemije dok su sljedeće dvije godine su bili Izvanredni i redoviti Kapitul Provincije.

Susret je započeo molitvom Srednjeg časa nakon koje je voditelj Kuće fra Ivan Matić pristigloj braći zaželio dobrodošlicu. Provincijalni ministar fra Milan Krišto uputio je prigodnu riječ osvrnuvši se na aktualne teme. Uz to, vikar Provincije fra Dragutin Bedeničić iznio je obljetnice braće. Potom je ekonom fra Ivan Utješinović predstavio tijek obnove kaptolskog samostana i crkve sv. Franje. Zatim su se nazočnoj braći predstavili odgajanici: postulanti iz Rovinja, novaci s Trsata i braća juniori iz Zagreba koji su smješteni u kapucinskom samostanu u Dubravi.

Vrhunac Kapitula bila je sveta Misa koju je predvodio provincijalni ministar fra Milan, zajedno s delegatom generalnog ministra za prestrukturiranje fra Domagojem Runjem i provincijalnim ministrom Provincije sv. Jeronima fra Tomislavom Šankom i braćom svećenicima.

Slavlje je nastavljeno zajedničkim blagovanjem u bratskom zajedništvu.

Prenijeto s: https://ofm.hr/

Ove godine, po prvi puta do sada, organiziran je susret franjevačkih bogoslova svih obedijencija i provincija hrvatskog govornog područja. Susret je održan od 19. do 21. travnja u Samoboru, u Kući susreta Tabor. Ove godine organizator bila je Provincija sv. Ćirila i Metoda pod vodstvom magistra bogoslova fra Franje Vuka.

Susretu je nazočilo 70-ak franjevaca svih obedijencija. Prisutni su bili franjevci Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, Franjevačke provincije Sv. Križa – Bosna Srebrena sa sjedištem u Sarajevu, Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM sa sjedištem u Mostaru, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i, kao domaćini, franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Susret je organiziran kako bi se franjevačke zajednice hrvatskog govornog područja mogle međusobno bolje upoznati i razviti bratske odnose, što je i franjevačka karizma.

Svaki dan bio je ispunjen prigodnim programom. Prvoga dana svaka zajednica kratko se predstavila svima na sebi svojstven način. Vrlo važno bilo je i molitveno zajedništvo, tako da se sva tri dana zajednički molila liturgija časova, a u subotu i nedjelju slavila i sveta misa. U subotu, 20. travnja, program je započeo izlaganjem magistra bogoslova iz Provincije Bosne Srebrene fra Danijela Nikolića o ranama sv. Franje. Nakon izlaganja bogoslovi su, podijeljeni u 7 grupa, imali rad u grupama. U međuvremenu su na ovaj susret došli provincijalni ministri, pa je organiziran i susret s njima. Bogoslovi su tom prigodom imali priliku postavljati pitanja provincijalima na koja su oni odgovarali. Osjetila se velika otvorenost i iskrenost, kako bogoslova, tako i provincijala. Susret s provincijalima završio je zajedničkom molitvom, ručkom i fotografiranjem ispred Kuće susreta Tabor.

U poslijepodnevnim satima bilo je vrijeme za zajedničku rekreaciju. Neki su iskoristili priliku, pa su se organizirali nogomet i košarka, dok su drugi posjetili centar grada Samobora, staru tvrđu i vidikovac. Navečer je organiziran zajednički kviz koji se sastojao od pitanja raznih tematika, poput teologije, povijesti, spisa sv. Franje i slično. Izlaganje rada po grupama koje je održano u subotu zaključeno je plenumom u nedjelju prijepodne. Braća su iznijela promišljanja svojih grupa na temelju pitanja Generalne kurije Reda manje braće vezanih uz velike obljetnice koje slavimo ove godine. Izlaganja su bila plod međusobnog razgovora, bratske otvorenosti, iskrenosti i susretljivosti. Vidljivo je bilo zajedništvo koje je pridonijelo utvrđivanju svakoga brata u njegovom franjevačkom identitetu.

Slavlje svete mise u nedjelju održalo se u samostanskoj crkvi Marijina Uznesenja u Samoboru s narodom. Nakon svete mise, nastavilo se druženje s vjernicima ispred crkve. Susret je završio zajedničkim ručkom s domaćinom Kuće susreta Tabor fra Ivanom Matićem i poslužiteljima Kuće susreta Tabor, koji su braći iskazali srdačno gostoprimstvo. Zahvalni Bogu da je ovakav susret održan, franjevački bogoslovi iskazali su želju i nadu da će se ovakvi susreti i ubuduće održavati.

Prenijeto s: https://ofm.hr/

ZAGREB (IKA) 

13.01.2023. / 12:00

Veliki franjevački jubilej koji će kulminirati 800. obljetnicom preminuća sv. Franje Asiškog svečano je otvoren u subotu 7. siječnja u Grecciu, u nazočnosti šestorice generalnih ministara Franjevačke obitelji. O jubileju koji se proteže od 2023. do 2026. godine govorio je u emisiji Hrvatskog katoličkog radija „Aktualno” fra Darko Tepert, generalni tajnik za formaciju i studije Reda manje braće.

Jubilej kroz četiri godine dotiče četiri velike teme. U 2023. godini razmatrat će se Franjevačko Pravilo i Božić u Grecciu, 2024. godine dar stigmi, 2025. Pjesma stvorova, a 2026. obljetnica povratka Ocu sv. Franje Asiškog. Kako je objasnio fra Darko, sve redovničke skupine koje se nadahnjuju karizmom sv. Franje (Prvi, Drugi i Treći franjevački red) htjeli su se zajedno okupiti kako bi zajedno sa svim simpatizerima sv. Franje obilježili taj niz značajnih obljetnica.

„Jubileji obilježavaju iskustvo, osobno iskustvo  Boga koji je imao jedan čovjek i koja je onda imala ona zajednica i ono bratstvo koje se oko njega počelo okupljati, koje se okuplja do današnjega dana. To iskustvo Boga koje je svima nama potrebno, bez obzira na promjene životnih okolnosti, na napredak tehnologije na promjenu društvenih struktura”, kazao je fra Darko, dodajući da smo kao ljudi stvoreni da budemo u jednom bliskom odnosu s Bogom.

Upravo iz toga razloga, objasnio je, povjerenstvo odgovorno za organizaciju jubileja nije htjelo samo ograničiti proslavu na vanjska velika slavlja, nego prije svega kroz jubileje pozvati na sagledavanje vlastitoga života. „Što je to što mi živimo danas, kako mi danas živimo svoju karizmu, kakav je naš franjevački identitet danas i što možemo pružiti još današnjemu svijetu? Ako pogledamo jaslice u Grecciu, tamo je sveti Franjo htio prikazati jednostavnost i siromaštvo u kojem se rađa Sin Božji, koji želi biti tu među ljudima, pa si onda postavljamo i mi pitanja kako danas živimo među ljudima, kakvo je naše siromaštvo danas, kako smo mi danas ti ‘manji’ koji donose Božju riječ?”

Fra Darko Tepert zbog svoje službe na razini Reda putuje po cijelome svijetu te ima uvid kako se živi franjevačka karizma u raznim zemljama. Dok se uočavaju neke razlike, kroz razgovora fra Darko ističe kako se vidi da ih nešto zajedničko nadahnjuje i vodi. „Prepoznaje se taj franjevački identitet u cijelom svijetu, uvijek je to ona želja za jednim životom u malenosti, u blizini ljudima, među ljudima. Dakle, ne samo da smo poslani ljudima, nego želimo s ljudima dijeliti njihovu sudbinu”. Napose postoji želja da se bude među najmanjima, najsiromašnijima, koji su na rubu društva, napomenuo je u razgovoru fra Darko Tepert.

Prenijeto s: https://ika.hkm.hr/