Spomendan     27. travnja

Beatificiran     29. prosinca 1700.

Zaštitnik         Bitetta

Franjevac, redovnik (Zadar, oko 1400. – Bitetto, 27. IV 1490.)

Bl. Jakov Zadranin u dokumentima je zapisan kao Ilirski (Illyricus), Zadranin (a Jadera, di Zara), Slaven (Schiavone), Dalmatinac i sl. U kasnijoj talijanskoj literaturi prevladava “da Bitetto” (gradić u kojem je živio i umro). Međutim, svi se životopisci slažu da je bio Hrvat, čak su mu zapisali ime roditelja: Leonardo i Beatrica (Blaženka) Varindjec.

Mlad je stupio u Franjevački red u samostanu sv. Frane u Zadru. Nije bio svećenik, nego samo redovnik. Kad je kustos (zamjenik provincijala) trebao poći na generalni kapitul Reda, Jakov ga je pratio i nakon kapitula zaželio ostati u Provinciji sv. Nikole biskupa (Bari).

Živio je u raznim samostanima, bio čovjek molitve i vrlo marljiv u svojim svagdašnjim poslovima. Radeći u kuhinji i spremajući braći hranu stalno je živio u Božjoj prisutnosti, a sam pogled na vatru, koju je ložio i na njoj kuhao, poticao ga je na razmišljanje o prolaznosti svijeta i o paklenim mukama.

Bio je osobito pobožan Kristovoj muci i Mariji, vršio je pokornička djela, predavao se dugotrajnoj molitvi i kontemplaciji, pa je više puta padao u zanose (ekstaze). Bog ga je još za života obdario karizmama proroštva i čudesa. Sveto je predao svoju plemenitu dušu Gospodinu 27. travnja 1490. godine u samostanu u Bitettu, nedaleko Barija.

Narod ga je i za života i nakon smrti smatrao svecem i odmah su mu počeli iskazivati štovanje i zazivati ga u svojim molitvama. Sagrađena je posebna kapela u kojoj se čuva njegovo tijelo. Papa Klement XI. odobrio je njegovo štovanje 1700. godine za cijeli Franjevački red. Leon XIII. dopustio je da se štuje u Zadarskoj nadbiskupiji, a najnoviji Časoslav i Misal franjevačkih zajednica hrvatskoga jezičnog područja donosi tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova.

Sa stranice franj. Provincije sv. Jeronima

Blaženi Jakov se rodio negdje oko godine 1400. na jadranskim žalima, najvjerojatnije u Zadru, od oca Leonarda i majke Beatrice Varinguer. O njegovu djetinjstvu ne znamo gotovo ništa. No možemo pretpostaviti da je bio dobar i pobožan kad je već kao dvadesetogodišnjak, u želji da ostvari kršćansku savršenost po izvršivanju evanđeoskih savjeta, stupio u Zadru kao brat pomoćnik među franjevce opslužitelje.

U redu je njegovo ozbiljno nastojanje oko savršenosti iz dana u dan sve više raslo. Godine 1438. Jakov je pratio svoga provincijala kao pratilac na putu u Italiju. Došavši u Bari, iz nama nepoznatih razloga, zamolio je da smije provoditi život u tamošnjoj redovničkoj pokrajini. Molbi mu bi udovoljeno i tako je kreposni brat proveo najprije 12 godina u raznim samostanima, dok nije napokon određen za Bitetto, gdje uz samo mali prekid ostade sve do svoje smrti godine 1485.Kako su tadašnji franjevački samostani živjeli većinom od milostinje, bio je određen koji redovnik koji bi okolo prosjačio.

Živjeti od milostinje smatralo se tada živjeti siromašno i ispovijedati siromaštvo. Stvar ne smijemo prosuđivati današnjim mjerilima, jer bismo krivo sudili. Dobri brat Jakov bio je određen za skupljanje milostinje. Zbog toga je mnogo putovao, no to nije bilo samo prosjačenje, već je on na putovanju nastojao i apostolski djelovati te je na taj način učinio mnogo dobra.Kako je bio čovjekoljubiv, vidjelo se najviše godine 1482. za vrijeme jedne pošasti kuge. Tada je pokazao herojsku ljubav i uslužnost prema kugom zaraženim bolesnicima. Bog je njegovu djetinju vjeru, njegovo nepokolebljivo pouzdanje i nesebičnu ljubav potvrdio mnogim čudesnim znakovima. Tim je očitovao koliko Mu je mio. Brat je umro na glasu svetosti te je već od godine 1505. bio štovan javnim štovanjem. Papa Klement XI. svečano je potvrdio to štovanje 29. XII. 1700. uvrstivši ga na taj način službeno među blaženike. Franjevački martirologij spominje ga na 27. travnja. Budući da je rođen na našem tlu, vjerojatno i od hrvatskih roditelja, to ga možemo štovati kao našega blaženika.                                                                                                               Sa stranice sveci.net

U Bitettu, u svetištu čuva se njegovo neraspadnuto tijelo i mjesni je zaštitnik Bitetta. Zbog svoga porijekla, blaženi Jakov Zadranin zvan je Ilirik (Hrvat). Zadarski vjernici sve ga više otkrivaju kao svoga zagovornika. Slavi se u crkvi sv. Franje u Zadru, gdje su vjernici Bitetta 1989. donijeli njegovu sliku i relikvije.