ODRŽAN SEMINAR ZA ZBOROVOĐE ZLATNE HARFE

U Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu, dana 22. veljače 2020. godine, održan je seminar za zborovođe dječjih župskih zborova Zlatna harfa. Na seminaru su se okupili zborovođe iz župa Šibenske i Mostarske biskupije te župa iz Sarajevske i Splitsko-makarske nadbiskupije. Predavači na seminaru bili su fra Domagoj Volarević, profesor liturgike sa KBF-a u Splitu i fra Stipica Grgat, glazbeni pedagog, crkveni skladatelj i dugogodišnji voditelj zborova Župe Gospe od Zdravlja u Splitu.

Na početku seminara, u samostanu u kojem obavlja svoju službu, riječi dobrodošlice uputio je fra Stipica Grgat, pročelnik za Zlatnu harfu. Na smotri su nazočili provincijal fra Marko Mrše i provincijalka s. Andreja Nazić. Okupljene je pozdravio najprije fra Marko Mrše, a potom s. Nediljka Milanović – Litre, pokrajinska povjerenica za Zlatnu Harfu. Continue reading

Na susretu crkvenih zborova istaknuto da se liturgijska glazba treba pomno birati

Susret voditelja crkvenih zborova Dubrovačke biskupije održan je u subotu 15. veljače u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku. Predavač na susretu bio je glazbeni pedagog, crkveni glazbenik i skladatelj crkvene glazbe, skupljač glazbenog narodnog blaga fra Stipica Grgat iz župe Gospe od Zdravlja u Splitu koji je održao dva predavanja: „50 godina Musicam sacram s osvrtom na nauk Crkve o crkvenoj glazbi“ i “Zlatna harfa kao fenomen“. Continue reading

BOGOJAVLJENJE

Iz 60, 1-6; Ps 72, 1-2.7-8.10-13; Ef 3, 2-3a.5-6; Mt 2, 1-12

Novorođeni kralj židovski – Bog koji progovara žargonom prirode zaobilazeći politiku

Slavlje današnje svetkovine seže daleko u prošlost; liturgijski se obilježavala u vrijeme dok samo slavlje svetkovine rođenja Gospodnjega nije imalo ono značenje koje je poprimilo u kasnijim povijesnim stadijima.

Bogojavljenje ili objava Boga, objavljivanje Boga svemu tada poznatu svijetu jest dotad neviđena novost koju je prva Crkva s pravom osobito svetkovala. U opisima koje nam donosi današnji evanđeoski odlomak uočljiva su isprepletanja geografskih podataka s kozmičkim događajima. Antičkim je geografima pojam Zemlje bio sužen na – iz današnje perspektive promatrano – prostor starog svijeta: na Europu, gotovo cijelu Aziju i velik dio Afrike. U drugoj polovici 1. st. po Kristu, kad nastaje Matejevo evanđelje, poznat je rad barem 20-ak antičkih geografa koje je baš u to vrijeme pokušao sabrati rimski autor Plinije Stariji u iscrpnu djelu Naturalis historia („Prirodoslovlje“) u kojem se spominju i mnogi lokaliteti koje je danas teško ubicirati. To djelo spominje i hladna i vruća nebeska tijela (planete i zvijezde), zakonitost njihova kretanja te ulogu koju imaju s obzirom na Zemlju. Continue reading

Prva nedjelja po Božiću: Sveta Obitelj

Sir 3,2-6.12-14;Kol 3,12-21;Mt 2,13-15.19-23

BOG KAO PROGNANIK MEĐU SVOJIMA

Nepojmljivo, ali istinito: Tisućljeća očekivala, bezbrojni najavljivali, sam Bog obećavao, u vremenu se uzbiljila nadanja čovječanstva. Pojavio se Mesija. Ali, što je uslijedilo. Namjesto mira nemir, namjesto naravnog uzrastanja bijeg u tuđinu, kao dijete postaje azilant, namjesto prekivanja oružja u plugove i srpove izranjaju paklene sile nasilja i mržnje da u zametku, u korijenu unište Božji plan s čovjekom. Isus je, tobož, ugroza za poredak, on je proglašen državnim neprijateljem!
Najbolji tumač onoga prvog Božića jest upravo ovo naše vrijeme. Božić bi danas trebalo slaviti uz ovo evanđelje, čitajući ga u cijelosti, i s onim prizorom betlehemske dječice. Kolika samo odudarnost od idilične božićne noći i navještaja mira ljudima dobre volje.
Ima li uopće takvih? Dobre volje? Nije li sve u rukama kojekakvih mešetara, hladna srca, mutna pogleda, brza jezika, praznih riječi, globalista, svjetskih vladara. Ljudi kojima su novac i sila jedina božanstva. Zloguke riječi iz Jeremije o kuknjavi i leleku u Rami su poput one tube u Mozartovu Rekvijemu koja najavljuje konačni sud. Continue reading

TRIDESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU – C

ČITANJA: 2Sam 5,1-3; Ps 122,1-5; Kol 1,12-20; Lk 23,35-43

Kraljevstvo Isusa Krista

Uz današnji službeni završetak Izvanrednog jubileja Milosrđa sretno se uklapa odlomak iz evanđelja koji ove godine čitamo na svetkovinu Krista Kralja u posljednju nedjelju liturgijske godine. Naime, Isus jednomu raskajanomu razbojniku u posljednjim časovima i svoga i njegova zemaljskoga života kaže: Danas ćeš biti sa mnom u raju.

Teško je istražiti sadržaj tih riječi predožbama o raju. Koliko god naše slike o raju bile lijepe i maštovite, one ne mogu dohvatiti pravu stvarnost. U Novome zavjetu riječ raj ne koristi se često. Još samo dva puta. Sveti apostol Pavao u Drugoj posalnici Korinćanima govori o sebi kao o čovjeku koji je „bio ponesen u raj i čuo neizrecive riječi, kojih čovjek ne smije govoriti. (2 Kor 12,4). A u Knjizi Otkrivenja Isus na kraju pisma Crkvi u Efezu kaže „Pobjedniku ću dati jesti od stabla života koje je u raju Božjem.“ (Otk 2,7). Continue reading

Održan seminar za trajnu formaciju u Provinciji franjevaca trećoredaca

U samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša, održan je 12. i 13. studenog 2019. godišnji seminar za trajnu formaciju o temi „Identitet franjevaca trećoredaca (na povijesnim početcima, u sadašnjem Pravilu i Ustanovama, u  redovničkom življenju danas i sutra). Sudjelovala su dvadeset i četiri redovnika, svih generacija i iz svih regija Provincije.

Prvog dana je mr. fra Riccardo Battiloro, franjevac trećoredac iz  Provincije sv. Franje u Asizu, održao, uz prikazivanje odgovarajućih slajdova, četiri predavanja: „Što ostaje od povijesne baštine Reda danas? Kako o tome govoriti?“, „Franjo i (njegovi?) pokornici“, „Redovnički život  u krilu  Trećeg reda sv. Franje“ i „Franjevci trećoredci u Italiji: postupno rađanje jednog identiteta“. Nakon svakog predavanja bila je prilika za razgovor s predavačem.

Fra Riccardo Battiloro je doktorand na Fakultetu za povijest Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu. Predavanja na seminaru temeljila su se na četiri poglavlja njegova magistarskog rada na istom fakultetu, pod naslovom „Početci Trećega samostanskog reda svetog Franje u kritičkoj analizi suvremene historiografije“, koji je objavljen  u „Collectanea Franciscana“ 88/2018.,681-778).

Drugog dana je mr. fra Zvonimir Brusač, provincijski koordinator za trajnu formaciju, održao predavanje „Identitet Reda i Provincije prema važećim dokumentima: Pravilo, Ustanove, Generalni statut, Statut Provincije“. Seminar je završio razgovorom o temi „Živjeti identitet Reda i Provincije: kako ga živimo danas, kako ćemo ga živjeti sutra?“

                                             

Predstavljen roman o fra Bonaventuri Dudi

“Vjeropoj Riječi: Roman esej o fra Bonaventuri Dudi” autora fra Bernardina Škunce, predstavljen je u srijedu, 6. studenog u crkvi sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi i fra Bonaventuri Dudi govorili su provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak, u ime suizdavača Kršćanske sadašnjosti don Anton Šuljić te priređivači knjige Stjepan Lice i fra Ivan Majić, koji je čitao izabrane ulomke iz romana.

Svi mi ovdje danas okupljeni smo zajednička memorija jednog dragoga čovjeka koji nas je nadahnjivao i koji nakon nešto više od dvije godine i dalje živi među nama. Ovo je knjiga svedočanstva njegovog subrata i čovjeka koji je s njime duboko drugovao, kazao je provincijal fra Ilija Vrdoljak. Također je naglasio da je knjiga i svojevrsni “prst Božji” jer ga je kardinal Josip Bozanić zamolio da započnu sređivati ostavštinu fra Bonaventure Dude i prikupljati svjedočanstva o njegovome kreposnom i čestitom redovničkome životu. “Ova knjiga došla je kao vrsni doprinos čovjeka koji ga poznaje i koji je s njime drugovao”, zaključio je provincijal.
“Sretno je izabran put kojim je pisan ovaj “Vjeropoj riječi”, taj put s Mirogoja koji se pretvorio u životni put s dječakom Rokom kroz njegovo životno putovanja: od prvih stranica dirljive priče o dječačiću iz Krasa do potresnih stranica u kojima se oprašta sa svijetom i predaje Bogu, što je popraćeno Ćukovom pjesmom “Hoću li ja u raj”. To unutarnje putovanje s Bonaventurom dragocjeno je svjedočanstvo za još dublje poznavanje fra Bonaventure, spoznaja novih trenutaka iz njegova života, biseri iz trezora fra Bonaventurine duše.”, zapisao je o knjizi fra Ilija Vrdoljak. Continue reading