30. nedjelja kroz godinu A

LJUBI BOGA I BLIŽNJEGA
Izl 22,20-26; 1Sol 1,5-10; Mt 22,34-40

Da nadovežemo na ono iz protekle nedjelje: Bogu Božje, caru carevo! Novac i sve blago banalni su, jeftini, jednostavni, relativni. A Bogu pripada najljepše: Srce, cijelo biće, ljubav. Novac nije naš život i ne bi smio određivati smjernice ili pak davati koordinate u našemu životu. Ne trošiti svoj život na bezvrijedno, već ga istrošiti u ljubavi, to je temeljna zapovijed Božja. Postoji samo jedna sila sposobna otopiti svaki led, mržnju, okončati pustinju u srcima: ljubav.

Pročitaj više

29. nedjelja kroz godinu A

ISUSOV POLITIČKI I RELIGIJSKI REALIZAM

Iz 45,1.4-6; 1Sol 1,1-5b; Mt 22,15-21

Moramo se prenijeti u povijesni kontekst cjelokupne zgode. Vrijeme je židovske pashe. U to je doba rimski namjesnik redovito znao umarširati sa svojim trupama u tvrđavu Antonia jer su takvi masovni skupovi bili redovito praćeni demonstracijama, provalama mržnje protiv Rimljana, pobunom u narodu. Pri ruci je bio uvijek ‘interventni policijski vod’ koji je redovito u krvi gušio svaku pobunu. Na drugoj strani antipolitičke demonstracije oko Isusova ulaska u grad. Mesija na magaretu, kralj mirotvorac. Za herodovce, lojalne rimskoj vlasti, sumnjiv je on tip, a za farizeje i pismoznance ozloglašeni znani heretik, koji se ne drži Mojsijeva Zakona ni otačkih predaja. Svakomu je Isus trn u oku. Sad je trenutak da ga se riješe pa mu šalju skupno poslanstvo, svoje glasnike. Kolika zapravo ironija sudbine!? Kroz cijelu je povijest Bog slao svoje glasnike s neba, a ovi sad šalju svoje protu-glasnike, protuposlanstvo Božjem jasnom glasu. Proroci i protuproroci! U očima ovih potonjih mora Isus iščeznuti s pozornice. Nepomirljivi protivnici složni su u jednome: Ukloniti, (s)maknuti Isusa. A najbolji je način prokazati ga protivnikom Rimljana, nelojalnim građaninom, buniteljem naroda. Boljeg povoda nema od svakomu mrska poreza. Jer otkad je svijeta i vijeka, nitko nije nikad rado plaćao carine ni poreze. Zavisno od odgovora Isus će dopasti u šake jednoj od struja, herodovcima ili revniteljima za Božji zakon. U oba slučaja omča i vješala su mu zajamčena.

Pročitaj više

28. nedjelja kroz godinu A

BOG OSTVARUJE ZACRTANI PLAN

Iz 25,6-10a; Fil 4,12-14.19-20; Mt 22,1-14

Koji je razlog da ljudi ne mogu vidjeti i dokučiti sreću i ispunjenje za kojima, podržavani svojom vjerom i predajama, stalno čeznu ili očekuju, makar je ta sreća nadohvat ruke i nudi im se otvoreno u obliku poziva na veliku svadbenu gozbu? Glavni je razlog zaokupljenost svakodnevnim poslovima, robovanje prividu, opojnoj iluziji, obmani svakodnevnog i privremenog te prividnom važnošću onoga s čime se čovjek svakodnevno suočava u svome životu.

Pročitaj više

Godišnji nacionalni kapitul Franjevačkoga svjetovnog reda

Samobor, (IKA) – U Kući susreta Tabor u Samoboru je pod predsjedanjem nacionalne ministre Branke Černugelj od 6. do 8. listopada održan redovni godišnji kapitul Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS – Ordo Franciscanus Saecularis). Sudjelovali su, prema nacionalnom statutu, članovi Nacionalnoga izvršnog odbora, područni ministri, nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži Anamarija Tomašević, zastupnici svih pet područnih bratstava i zastupnici Franjevačke mladeži; uz dosadašnje sudjelovali su i novi nacionalni asistenti fra Mate Bašić, OFM, i fra Anto Pervan, OFMCap, te predsjednici konferencija područnih asistenata fra Stipe Nimac, OFM, iz Splita i fra Dragan Grizelj, OFM, iz Iloka.

Pročitaj više

27. nedjelja kroz godinu A

BLAGOSLOV ODGOVORNA SLUŽENJA ILI PROKLETSTVO NEPLODNE AUTONOMIJE
Iz 5,1-7; Fil 4,6-9; Mt 21,33-43

Postoje u evanđeljima izričaji iz Isusovih usta koje bismo rado izbrisali jer su otužni, sumorni, pesimistični, odveć nabijeni tragičnošću ljudskog neposluha, lutanja. Najradije ih se ne bismo ni spominjali. Nu, unatoč tome toliko su zbiljski, istiniti, do te mjere odražavaju ‘condition humaine’, da su neizbrisivi iz Božje povijesti s ljudima. I moramo ih prepričavati jer tvore neotuđivi isječak svačijeg života.

Pročitaj više

FRANJO ASIŠKI – EVANGELIZATOR MILOSRĐEM

opisan kao preobrazba
iz robovanja sebi u djelo milosrđa, evangelizatora milosrđem

Robovao je strasti da postane slavan, vitez: to ga vodilo u rat gdje je mogao i život izgubiti.
Ali prima milost: sluša Božje nadahnuće, odgovara na Božje milosrđe – uči od Božjega milosrđa iskazana njemu i iskazuje ga drugima:
– gubavci
– braća
– svi ljudi
– sva stvorenja.

Pročitaj više

26. nedjelja kroz godinu A

RELIGIJA VANJŠTINE ILI SRCA
Ez 18,25-28; Fil 2,1-11; Mt 21,28-32
Kome i kada upućuje Isus gornju prispodobu? Prenesimo se u povijesno surječje u kome je izrečena. Isus je u Jeruzalemu, tragični je kraj neminovan, sukob se s vrhovništvima i vlastima zaoštrava, kao da očajnički želi posljednji put pridobiti i osvijestiti za povijesni i životni kairos vođe naroda. Pokušava svima pojasniti kako nije dovoljno u odnosu na Boga imati skup predanih propisa, zakona, kako u kraljevstvo Božje neće unići oni koji izgovaraju na sav glas “Gospodine, Gospodine”, nabrajajući potom sve što su u Božje ime činili ili čine (poput onog carinika u hramu), već oni koji prepoznaju Božju volju u stvarnim povijesnim okolnostima i vrše je (usp. Mt 7,21sl). Nije dovoljno prihvaćati obrede i propise, već se treba otvoriti Božjem zovu i zaputiti se odlučno na posao u Božji vinograd. Vinograd je metafora za kraljevstvo Božje u ovom trenutku. Najavljeno u Ivanovu dolasku, ozbiljeno u Isusovoj osobi, poprima svoje konkretne oblike. Isus upućuje posljednji zov da se vođe naroda predomisle i okrenu novome.

Pročitaj više

Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu A

Iz 55,6-9; Ps 145,2-3.8-9.17-18; Fil 1,20c-24.27a; Mt 20,1-16a

Posljednji će biti prvi

Neke zgode iz evanđelja nije nam lako shvatiti jer govore o običajima i načinima ponašanja koji su nama strani. Iako doduše neobična, ova zgoda koju donosi Matej u današnjem evanđelju moguća je uvijek i posvuda. Doduše najteže bi bilo naći tako velikodušna posjednika koji bi bio spreman isplatiti čitavu dnevnicu onima koji su radili samo jedan sat, jer bi tako brzo bankrotirao. Najlakše bi dakako bilo naći onih koji bi u vinograd došli samo posljednji sat, ali zacijelo ne bi uzmanjkalo ni onih koji bi na kraju žestoko negodovali, ako bi svi primili istu plaću. Sasvim je sigurno da bi Isusov odgovor i danas glasio: „Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar?“ (Mt 20,15).

Pročitaj više

Dvadeset i četvrta nedjelja kroz godinu A

Sir 27,30 – 28,7; Ps 103,1-4.8.10-12; Rim 14,7-9; Mt 18,21-35

Ima li opraštanje granicu?

Ako ćemo biti iskreni, svaki od nas u ovoj priči nekako je bliži Petrovoj muci s problemom opraštanja nego li Isusovu stavu da opraštanje ne smije imati granicu. Unatoč Isusovu jasnom zahtjevu da se mora oprostiti, u nama je još uvijek puno više starozavjetne potrebe za istjerivanjem pravde, nego evanđeoskog duha. Mojsijev zakon je nastojao staviti barem nekakvu granicu osveti i uzvraćanju na osvetu onim poznatim pravilom: Oko za oko zub za zub. To je značilo da je čovjek smio uzvratiti na uvredu, ali istom mjerom, ne više od toga. No time se nije puno postiglo, ljudi time nisu postali bolji.

Pročitaj više

Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu A

(Ez 33,7-9; Ps 95,1-2.6-9; Rim 13,8-10; Mt 18,15-20)

Bratsko opominjanje

Iz naravi čovjeka kao društvenoga bića, a još više iz činjenice da je čovjek jednostavno grešnik proizlazi potreba opominjanja i popravljanja. Da bi zajednički život bio moguć, potrebno je da ljudi jedni drugima ukažu na grijehe, koji opterećuju taj život, i da tako jedni drugima budu od pomoći. Isus je imao pred očima i jedno i drugo, zajednicu vjernika, u kojoj je svatko odgovoran za drugoga, i činjenicu da i tu zajednicu čine grešni ljudi. Matej je toj Isusovoj riječi dao još veću težinu time što ju je povezao s drugim tekstovima i stvorio uvjerljiv Isusov govor o uspjelom životu u kršćanskoj zajednici. On započinje Isusovom poukom kako je veličina u malenosti (18,1-5), pa se nastavlja njegovim upozorenjem kako se ne smije sablazniti malene (18,6-11), isticanjem na primjeru izgubljene ovce kako se Bog brine za svakoga (18,12-14).

Pročitaj više