U Samostanu o. fra Ante Antića u Splitu u srijedu, 23. travnja 2025., u popodnevnom radnom dijelu Provincijskog kapitula pod predsjedanjem fra Ivana Sesara, generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula izabrana je nova uprava Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Za novog provincijala izabran je fra Siniša Balajić, za vikara Provincije fra Ivan Udovičić, a za definitore: fra Ante Akrap, fra Ivan Čikara, fra Filip Čogelja, fra Tomislav Dukić i fra Domagoj Volarević. Novoizabranom provincijalu fra Siniši Balajiću i svim članovima provincijske uprave izražavamo čestitke i zazivamo Božji blagoslov.
Papa Franjo preminuo je na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025., u 89. godini života, u svojoj rezidenciji u Domu svete Marte u Vatikanu, objavio je Vatican News.
U 9:45 sati, kardinal Kevin Farrell, kamerlengo Apostolske komore, objavio je smrt pape Franje iz Doma svete Marte sljedećim riječima:
„Predraga braćo i sestre, s dubokom žalošću moram objaviti smrt našega Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 sati rimski biskup Franjo vratio se u Očev dom. Sav je svoj život posvetio služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi. Učio nas je kako vjerno, hrabro i univerzalnom ljubavlju živjeti evanđeoske vrjednote, osobito u korist najsiromašnijih i marginaliziranih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer pravog učenika Gospodina Isusa, povjeravamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jedinog i Trojedinog Boga.”
Papa je u petak, 14. veljače 2025., primljen u Polikliniku Agostino Gemelli nakon što je nekoliko dana patio od bronhitisa.
Zdravstveno stanje pape Franje postupno se pogoršavalo, a liječnici su mu u utorak, 18. veljače, dijagnosticirali obostranu upalu pluća.
Nakon 38 dana provedenih u bolnici, Papa se vratio u svoju vatikansku rezidenciju u Domu svete Marte kako bi nastavio oporavak.
Godine 1957., u ranim dvadesetima, Jorge Mario Bergoglio podvrgnut je operaciji u rodnoj Argentini tijekom koje mu je uklonjen dio pluća zahvaćen teškom respiratornom infekcijom.
S godinama papa Franjo često je patio od respiratornih bolesti, pa je čak otkazao planirani posjet Ujedinjenim Arapskim Emiratima u studenom 2023. zbog gripe i upale pluća.
U travnju 2024., papa Franjo odobrio je ažurirano izdanje liturgijske knjige za papinske pogrebne obrede, koja će služiti kao vodič za pogrebnu misu čiji datum još treba biti objavljen.
Priprava tijela obavlja se u kapeli, a ne u sobi gdje je preminuo te se njegovo tijelo odmah polaže u lijes.
Papa Franjo je u prosincu 2023. otkrio da želi biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike. „Želim biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike. Mjesto je već spremno“, rekao je u razgovoru za meksičku televiziju.
Prema riječima nadbiskupa Diega Ravellija, ravnatelja papinskih liturgijskih slavlja, pokojni papa Franjo zatražio je da se pogrebni obredi pojednostave i usmjere na izražavanje vjere Crkve u Uskrslo Tijelo Kristovo.
„Obnovljeni obred“, rekao je nadbiskup Ravelli, „nastoji još više naglasiti da je pogreb rimskog prvosvećenika pogreb pastira i učenika Kristova, a ne moćne osobe ovog svijeta.“
Prigodom Dana posvećenoga života, koji se slavi na Svijećnicu, 2. veljače 2024., predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života mons. Zdenko Križić i predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Lidije Bernardica Matijević uputili su poruku koju prenosimo u cijelosti.
Posvećeni život – svjedočanstvo Kristova mira
Poštovane redovnice, redovnici i laici posvećeni u svijetu, drage sestre i draga braćo u Kristu!
1. Kada je 1997. godine papa Ivan Pavao II. uveo slavlje Dana posvećenoga života, nije slučajno za to slavlje izabrao blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu. Promatrajući evanđeoski prizor u kojem Marija i Josip, četrdeset dana nakon Isusova rođenja, donose dijete Isusa u Hram „da ga prikažu Gospodinu” (Lk 2,22), u svojoj poruci za prvi Dan posvećenoga života napisao je sveti Papa, među ostalim, i ove riječi: „Prikazanje Isusovo u Hramu na taj način predstavlja rječitu sliku potpunog darivanja vlastitog života za sve one koji su pozvani životom u Crkvi i svijetu, putem evanđeoskih savjeta, oslikavati ‘karakteristične crte Isusa – djevičanskog, siromašnog i poslušnog’” (Vita consecrata, br. 1). Drugim riječima, u životu osoba koje su se posvetile Bogu zavjetima evanđeoske poslušnosti, siromaštva i čistoće treba biti prepoznatljiv onaj oblik života koji je živio sam Isus Krist, Sin Božji.
Stota obljetnica rođenja istaknutoga hrvatskog bibličara fra Bonaventure Roka Dude (Rijeka, 14. siječnja 1924.) obilježena je 16. siječnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu u organizaciji Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na znanstvenom skupu sudjelovali su banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić, doc. dr. sc. Katica Knezović i doc. dr. sc. o. Antun Volenik.
Na početku se okupljenima u ime zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše obratio biskupski vikar za pastoral i kancelar Zagrebačke nadbiskupije, preč. Marko Kovač koji je u pozdravnom govoru naglasio da je fra Bonaventura Duda “živio poslušnu ljubav prema Bogu i narodu Božjem – Crkvi koju je iskazivao stavljanjem svojih talenata i znanja u službu drugoga.”
Stota obljetnica rođenja fra Bonaventure Dude slavljena je 14. siječnja u crkvi sv. Franje u Zagrebu. Misu je predslavio krčki biskup Ivica Petanjak uz koncelebraciju petnaestak svećenika.
Bili su prisutni među ostalima provincijalni ministar franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Ivo Martinović, kanonici prvostolnog Kaptola zagrebačkog, drugi svećenici i redovnici te domaća braća kaptolskog samostana predvođeni provincijalnim ministrom fra Milanom Krištom i gvardijanom fra Zdravkom Lazićem.
Na XVI. redovitom vrhovnom kapitulu Družbe školskih sestara franjevaka Krista Kralja koji se na temu Osluškujući Duha Svetoga zajedno hodimo u novosti života slavi u Sv. Mariji anđeoskoj (Asiz) od 2. do 26. srpnja 2023. godine, dana 22. srpnja izabrana je nova Vrhovna uprava za sljedeće šestogodište:
s. Veronika Verbič, vrhovna predstojnica (Mariborska provincija)
s. Petra Bagarić, vrhovna zamjenica i prva savjetnica (Mostarska provincija)
s. Marija Petra Vučemilo, druga savjetnica (Splitska provincija)
s. Angélica Medina, treća savjetnica (Argentinsko-urugvajska provincija)
s. Radmila Ilinović, četvrta savjetnica (Bosansko-hrvatska provincija)
Rad Kapitula odvija se u sagledavanju stvarnosti svake provincija i mogućem načinu preustroja Družbe te zauzetom radu na obnovi Konstitucija.
Međunarodna Družba školskih sestara franjevaka osnovana je 1869. godine u Mariboru. Prisutna je na četiri kontinenta u petnaest zemalja i broji 815 sestara u sedam provincija.
Vijeće franjevačkih zajednica u RH i BiH održat će 27. siječnja 2023. u Franjevačkom samostanu Bezgrješnog začeća BDM, Avenija Gojka Šuška 2, Zagreb-Dubrava, svoju redovitu plenarnu sjednicu s početkom u 9.00 sati.
Veliki franjevački jubilej povodom obljetnica sv. Franje Asiškog svečano je otvoren u subotu 7. siječnja 2023. u Grecciu, u nazočnosti šestorice generalnih ministara Franjevačke obitelji.
Euharistijsko slavlje u crkvi i talijanskom svetištu Greccio, gdje je u božićnoj noći 1223. godine sv. Franjo slavio posve poseban Božić, predvodio je fra Luciano de Giusti, ministar Provincije sv. Bonaventure Reda manje braće.
Otvaranju jubileja nazočili su fra Massimo Fusarelli, OFM, fra Carlos Alberto Trovarelli, OFM Conv., fra Roberto Genuin, OFM Cap., fra Armando Trujillo Cano, TOR, Tibor Kauser, OFS, i s. Daisy Kalamparamban, dopredsjednica CFI-TOR.
Jubilej tijekom četiri godine dotiče četiri velike teme. U 2023. godini razmatrat će se franjevačko Pravilo i Božić u Grecciu, 2024. godine dar stigmi, 2025. Pjesma brata Sunca, a 2026. obljetnica povratka Ocu sv. Franje Asiškog.
U prvom dijelu otvaranja jubileja, nakon što je postavljen primjerak Pravila na podnožju oltara, pročitani su odlomci iz Pravila i Oporuke sv. Franje. U drugom dijelu prisutni su se prisjetili prvog Franjinog Božića u Grecciu. Kako pripovijeda Toma Čelanski – prvi životopisac sv. Franje – svetac je ondje htio „suvremenim očima prikazati teškoće s kojima se suočavala nazaretska obitelj”, izradivši tako „žive jaslice”.
Potom su sva šestorica generalnih ministara, u pratnji fra Luciana de Giustija, u procesiji prenijela kip Djeteta Isusa u špilju svetišta.
Izraz Franjevačka obitelj koristi se u širem smislu za označavanje svih redovničkih skupina koje se nadahnjuju karizmom svetoga Franje. Konferenciju Franjevačke obitelji čini šest članova: generalni ministar Reda manje braće (OFM), generalni ministar Reda manje braće konventualaca (OFM Conv.), generalni ministar Reda manje braće kapucina (OFM Cap.), generalni ministar Trećeg samostanskog reda (TOR), generalni ministar Franjevačkog svjetovnog reda (OFS), predsjednik Međunarodne franjevačke konferencije braće i sestara Trećeg samostanskog reda (CFI-TOR).
Vijeće franjevačkih zajednica u RH i BiH održalo je 25. svibnja 2022. godine u Franjevačkom samostanu o. Ante Antića u Splitu – Trstenik svoju redovitu sjednicu na kojoj je izabralo novo Predsjedništvo Vijeća. Za predsjednicu je izabrana s. M. Darija Jovanović (vrhovna poglavarica Sestara franjevki Bez-grješnog začeća iz Dubrovnika), za potpredsjednika je izabran fra Zdravko Dadić (provincijal Franjevačke provincije sv. Križa – Bosne Srebene), a za trećeg člana predsjedništva fra Marko Mrše (provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja). Četvrti član Predsjedništva, tajnik, izabran je na sjednici u siječnju.
Članovi Vijeća franjevačkih zajednica u RH i BiH, sjednica Vijeća 25.05.22. – Split
Presjedništvo Vijeća franjevačkih zajednica u RH i BiH, s lijeva nadesno:
Svake godine, uvijek s novom snagom vjere, slavimo naš najveći blagdan, blagdan Uskrsa.
U susretu s Uskrslim Kristom, prestrašeni učenici su produbili i ojačali svoju vjeru, postali su hrabri navjestitelji i nasljedovatelji Krista raspetoga i proslavljenoga. U euharistijskom kruhu pronalazimo snagu i postajemo sposobni, poput učenika iz Emausa, otvorenih očiju duše i srca spremno poslušati poruku križa i Uskrsa.
Neka nas Duh Sveti prosvijetli i osposobi da proniknemo u tajnu ljubavi Božje prema nama i tajne njegove blizine s nama u našoj svakodnevnici. Vjera u Isusovo uskrsnuće izvor je naše nade u pobjedu života nad smrću. Dobra nad zlom, Svjetla nad tamom. Uskrsna nada i radost pomažu nam živjeti naše dane, izdržati sve nevolje sadašnjeg trenutka, ne klonuti duhom. Traže od nas da budemo nesebični, da zbilju uskrsloga Krista širimo oko sebe, da slijedimo Krista raspetoga po primjeru sv. Franje. Time i tako će se ova naša civilizacija pretvoriti u civilizaciju ljubavi.
U ovom vremenu raznih kriza budimo oprezni, pazimo jedni druge, ali ne u strahu od sutrašnjice jer mi nismo gospodari svojih života i povijesti. Pouzdajmo se u Božju providnost i nadu da će On ovo sve na kraju izvesti na dobro. Ove novonastale krizne prilike mogu uz sve probleme koje nose sa sobom biti prigoda i za novi pristup u našem duhovnom i pastoralnom radu. Stoga budimo solidarni jedni s drugima u pokušaju nalaženja najboljih rješenja i za pojedinca i za samu zajednicu. Možda nam ovo krizno vrijeme svima pomogne da shvatimo koliko su naši životi krhki i koliko smo upućeni jedni na druge.
Slaveći Uskrs obnovimo svoju vjeru i osnažimo se u lomljenju euharistijskog kruha za dane koji su pred nama. Neka nas Uskrsli Krist obdari svojim Mirom.
U tom duhu, draga braćo i sestre, želim vam Sretan Uskrs!
