CVJETNICA

Iz 50, 4-7; Ps 22, 8-9.17-20.23-24; Fil 2, 6-11; Mt 26, 14 – 27, 66

Cjelokupni se Isusov život zgušnjava i sažima u danima Velikog tjedna i tu poprima svoje konačno ovjerovljenje pred svojim učenicima, svijetom, vrhovništvima i vlastima. Sve ono što je zborio, počevši tamo od obećavajućeg galilejskog proljeća, kad su mase grnule da ga vide i čuju, da iz dodirne i izliječi, od Govora na gori pa do uhićenja u Getsemaniju, odn. do drame Velikog petka, te gore Kalvarije jedno je veliko poistovjećivanje osobe s riječju i djelom. Time nam je dan temelj i mogućnost vrjednovanja te jedinstvene pojave.

Pobjeći, umaknuti pred neminovnošću ili se suočiti sa silom. Moliti da Gospodin u zadnji čas pošalje dvanaest legija anđela i porazi sve ove koji mu smrću prijete, ili se prepusti­ti Očevoj volji, križnom putu i ondje skončati, napušten od svih, i Neba i Zemlje. Obračun sa Zlim i Zlom ne treba tražiti u oružju i s oružjem, jer se Bog nikad ne služi svojom svemoći, već radije nemoći. Nikada prisilom, radije ljubavlju. Nikada utjerivan­jem, već povjerenjem. Tako se u nama rađa vjera, jedno posve razgoljeno, da ili ne Isusu na križu!

Tu je Arhimedova točka, ono mjesto sposobno pokrenuti i preokrenuti svijet i poredak u njemu. Simbolizira to i onaj potres za Isusova preminuća. Zemlja se potresla u svojim temeljima, svojim osovinama i stožerima. Trese se svijet zbog smrti Boga, cijela povijest odsada stoji u znaku ovoga koji je pobijedio smrt svojom smrću. Upravo je Isusova smrt onaj obrat, iz kojega je svakomu moguće živjeti i svoj život usmjeravati prema ovome, Bogu u Isusu Kristu.

Taj je potres istodobno i žal ove zemlje. Zemlja se trese i grozi zbog takva zločina počinjena nad ovim jedinim Nevinim. Nema više na toj Zemlji ništa poštena ni sveta, nema nikakva uporišta, ako bijaše moguće ubiti ovoga koji je mnogima značio život, donio u mnoga srca nadu i spas. Zbog toga se i grobovi otvaraju da pokažu što je učinjeno kad je ono na Kalvariji učinjeno. Zbog toga oni uskrsavaju da bi kazali svima nama živućima kako je sve na svijetu samo jedan ubojiti stroj, mašinerija smrti. Bit će moguće pokopati ga u grob i zapečatiti ga, staviti pod stražu, ali je nemoguće uništiti ono što je započelo i zaživjelo u ovome Isusu u tolikim srcima.

Mateju je stalo pokazati kako se u Isusu ispunjava sve, od samog početka. Sva Božja obećanja kulminiraju u ovome Jednom, Jedinstvenom. To je moguće prepoznati. Samo treba otvoriti oči za znakove, viđenja, riječi, nebesko zborenje. Jednom je to na početku prepoznao Josip kroz snove, zatim mudraci s Istoka, poučeni i vođeni zvijezdom, ovdje u Isusovoj muci to su Pilatova žena, poučena u snu, stotnik pod križem koji ga priznaje Božjim Sinom.

Zato i cijelo Matejevo evanđelje, a poglavito izvješće o Muci stoji u znaku onoga upitnika ali i uključenog odgovora: “Tko je taj Isus”? Pitaju se mase za Isusova ulaska u Jeruzale­m, u kraljevskom mimohodu, kad se sav grad uskomešao (usp.Mt 21,10sl), baš kao i za dolaska onih mudraca s Istoka. Tko je taj što jaše na magarcu? Koja naivčina ili suludi čovjek?     Continue reading

Projekt „CRO Laudato si’ ‒ o brizi za naš dom“

Projekt „CRO Laudato si’ ‒ o brizi za naš dom“ odobrilo je Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) kao dio svog plana i djelovanja. Ono ga provodi u suradnji s nacionalnim bratstvima Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži u Hrvatskoj. Započeo je 10. prosinca 2019., a trajat će do kraja studenog ili početka prosinca 2020. Voditelj projekta je dr. sc. Zoran Turza, docent na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u suradnji s članovima projektnog tima u kojem su stručnjaci s HKS-a, s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i drugi. Glavna projektna platforma je Facebook stranica „CRO Laudato si’“, pokrenuta na početku projekta, 10. prosinca;  ta je stranica 5. ožujka dosegla je broj od 1500 prijatelja, a potkraj ožujka pratilo ju je 1644 osobe.

Ciljevi

Ovaj projekt, na tragu enciklike pape Franje „Laudato si’ ‒ O brizi za zajednički dom“ (2015.) kao i crkvenog nauka njegovih prethodnika, ima za cilj potaknuti sudionike projekta, ali i širu javnost, na usvajanje novih životnih navika, promicati „cjelovitu ekologiju“ i zagovarati „ekološko obraćenje“, utemeljeno na kršćanskoj antropologiji. Nadahnjuje se i primjeron sv. Franje Asiškog koji je, živeći stvarnost novog života u Kristu, ”vidio” već sada uključenost svih stvorenja u Božji plan spasenja. Osim toga projekt se vodi načelom povezanosti ekološke krize s moralnom krizom čovjeka i načelom da briga za okoliš uvijek podrazumijeva i brigu za dostojanstvo svake ljudske osobe. Stavljajući u središte života tehnički i ekonomski napredak, suvremeni se čovjek izložio opasnosti nepoštivanja dostojanstva ljudske osobe i stvorenoga svijeta. Briga za okoliš podrazumijeva ljubav prema Bogu i brigu za ljude. Continue reading

14. nacionalni tečaj za asistente Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži

U Kući susreta Tabor u Samoboru održan je od 9. do 11. ožujka 14. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) i Franjevačke mladeži (FRAMA) o temi „Skrb za očuvanje stvorenja u životu i djelovanju OFS-a i FRAMA-e“. Sudjelovala su petnaestorica asistenata iz svih franjevačkih redovničkih provincija u Hrvatskoj. U rad tečaja je u ime fra Ante Pervana, OFMCap, predsjednika Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a, uveo fra Zvonimir Brusač, TOR, član Konferencije, a zatim su se sudionicima prigodnim riječima obratile, nova nacionalna ministra OFS-a Anđa Slunjski i nacionalna predsjednica FRAMA-e Ana Matić. U radnom je dijelu članica Pravnoga povjerenstva Predsjedništva Međunarodnoga vijeća OFS-a Danijela Rebac prikazala dokument Predsjedništva o upravljanju vremenitim dobrima OFS-a. Continue reading

Susret gvardijanâ u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša

U samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, sjedištu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, održan je 2. i 3. ožujka 2019. pod vodstvom provincijala fra Ive Martinovića godišnji susret gvardijanâ i članova provincijske uprave. Susret je važan za život Provincije jer pruža priliku za upoznavanje sadašnjega redovničkog života u samostanima i jer omogućuje realan uvid u život i djelovanje cijele Provincije, rekao je provincijal u uvodu. Sudjelovali su dvanaestorica gvardijana i svi članovi uprave.
Prijepodne prvoga dana bilo je posvećeno trajnoj formaciji. Fra Josip Blažević, OFMConv, provincijal franjevaca konventualaca, održao je predavanje o djelu sv. Bonaventure „Put duha k Bogu“ i njegovoj aktualnosti u današnjem traženju autentičnoga duhovnog iskustva, a nakon predavanja bila je prilika za razgovor s predavačem. On je u kontekstu predavanja podsjetio kako „prva i glavna dužnost svih redovnika„ treba biti „kontemplacija božanskih stvari i neprekidna sjedinjenost s Bogom u molitvi“ (kan. 663) te kako se „bez molitve gase nadnaravni motivi redovničkog života“ (fra Kajetan Esser). U nastavku se na temelju predavanja razgovaralo na temu „Zajednička molitva u našim bratstvima: stanje, oblici, mogućnosti rasta“.
U drugom su dijelu susreta, nakon provincijalova prikaza aktualnosti iz života Provincije, gvardijani iznijeli godišnja izvješća iz svojih samostana, poslana Provincijalatu, u kojima se govori o životu braće i bratstava, vođenju bratstava, djelima apostolata, ekonomskom stanju na kraju kalendarske godine, o važnim događajima u prošloj godini te o planovima za skoru budućnost.
Na susretu je predstavljena nova mrežna stranica Provincije www.franjevcitrecoredci.hr. Fra Branko Janjić, administrator stranice, prikazao je njezin koncept i tehničke mogućnosti, a fra Mirko Mišković, jedan od urednika, njezine nove rubrike i podrubrike te mogućnosti rasta i dopunjavanja stranice. S mrežne stranice Provincije može se posjetiti i njezina stranica na Facebooku i njezin youtube kanal.
Na kraju susreta provincijski ekonom fra Branko Lovrić iznio je aktualnosti s područja provincijske ekonomije, a zatim se svima završnom riječju obratio provincijal fra Ivo Martinović ističući važnost susreta ne samo za razmjenu informacija nego i za trajnu formaciju i rast u zajedništvu.

fra Zvonimir Brusač

ODRŽAN SEMINAR ZA ZBOROVOĐE ZLATNE HARFE

U Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu, dana 22. veljače 2020. godine, održan je seminar za zborovođe dječjih župskih zborova Zlatna harfa. Na seminaru su se okupili zborovođe iz župa Šibenske i Mostarske biskupije te župa iz Sarajevske i Splitsko-makarske nadbiskupije. Predavači na seminaru bili su fra Domagoj Volarević, profesor liturgike sa KBF-a u Splitu i fra Stipica Grgat, glazbeni pedagog, crkveni skladatelj i dugogodišnji voditelj zborova Župe Gospe od Zdravlja u Splitu.

Na početku seminara, u samostanu u kojem obavlja svoju službu, riječi dobrodošlice uputio je fra Stipica Grgat, pročelnik za Zlatnu harfu. Na smotri su nazočili provincijal fra Marko Mrše i provincijalka s. Andreja Nazić. Okupljene je pozdravio najprije fra Marko Mrše, a potom s. Nediljka Milanović – Litre, pokrajinska povjerenica za Zlatnu Harfu. Continue reading

Na susretu crkvenih zborova istaknuto da se liturgijska glazba treba pomno birati

Susret voditelja crkvenih zborova Dubrovačke biskupije održan je u subotu 15. veljače u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku. Predavač na susretu bio je glazbeni pedagog, crkveni glazbenik i skladatelj crkvene glazbe, skupljač glazbenog narodnog blaga fra Stipica Grgat iz župe Gospe od Zdravlja u Splitu koji je održao dva predavanja: „50 godina Musicam sacram s osvrtom na nauk Crkve o crkvenoj glazbi“ i “Zlatna harfa kao fenomen“. Continue reading

BOGOJAVLJENJE

Iz 60, 1-6; Ps 72, 1-2.7-8.10-13; Ef 3, 2-3a.5-6; Mt 2, 1-12

Novorođeni kralj židovski – Bog koji progovara žargonom prirode zaobilazeći politiku

Slavlje današnje svetkovine seže daleko u prošlost; liturgijski se obilježavala u vrijeme dok samo slavlje svetkovine rođenja Gospodnjega nije imalo ono značenje koje je poprimilo u kasnijim povijesnim stadijima.

Bogojavljenje ili objava Boga, objavljivanje Boga svemu tada poznatu svijetu jest dotad neviđena novost koju je prva Crkva s pravom osobito svetkovala. U opisima koje nam donosi današnji evanđeoski odlomak uočljiva su isprepletanja geografskih podataka s kozmičkim događajima. Antičkim je geografima pojam Zemlje bio sužen na – iz današnje perspektive promatrano – prostor starog svijeta: na Europu, gotovo cijelu Aziju i velik dio Afrike. U drugoj polovici 1. st. po Kristu, kad nastaje Matejevo evanđelje, poznat je rad barem 20-ak antičkih geografa koje je baš u to vrijeme pokušao sabrati rimski autor Plinije Stariji u iscrpnu djelu Naturalis historia („Prirodoslovlje“) u kojem se spominju i mnogi lokaliteti koje je danas teško ubicirati. To djelo spominje i hladna i vruća nebeska tijela (planete i zvijezde), zakonitost njihova kretanja te ulogu koju imaju s obzirom na Zemlju. Continue reading