ISUSOVA MUKA, SMRT I USKRSNUĆE

Pravi trenutak objave Isusa Krista jest trenutak njegove smrti. Svoju vlast nad ljudskim srcima zauzima Isus u trenutku kad ljudi misle da je s njim gotovo, da je bezizlazno i besmisleno govoriti o nekakvoj misiji tog čudaka iz Galileje. On koji je kao nitko bio moćan na riječi i djelu sažetak svog života sažimlje kao patnik i u posvemašnjoj šutnji. Svu inkviziciju koja se na nj sručila u onoj odsudnoj noći i na Veliki petak prihvaća u šutnji i nikomu ne odgovara, napose ne onima koji bi se htjeli s njime zadnji put nečovječno poigrati. Odgovara Velikom svećeniku i za svoj odgovor zaslužuje smrt. Odgovara Pilatu ostavljajući ga u nedoumici glede cjelokupne namijenjene mu uloge u ovome sramotnom procesu. Šutnjom se zaokružuje krug ovog života koji je kao nitko bio jedan veliki zov Neba čovjeku.

Pročitaj više

RASPETI KH. DŽUBRAN (Zabilježeno na Veliki petak)

Danas kao i svake godine na ovaj dan sa strahom biva čovjek istrgnut iz svoga dubokog sna. Nalazi se pred utvarom vremena i očiju punih suza gleda prema Golgoti da dadne svjedočanstvo za Isusa iz Nazareta, pribijena na križ… Ali kad mine dan i spusti se večer, ljudi se vraćaju da kleknu pred svoje kumire koje su podignuli na svakom brežuljku, svakoj uzvisini, svakom polju, svakoj tržnici.

Pročitaj više

ISUSOVA GOLGOTA

Tko je vidio mene, vidio je i Oca! – odgovorit će Isus Filipu u Ivanovu evanđelju. U toj se Isusovoj riječi zatvara tajna Isusove muke i smrti u svim svojim postajama. I u Isusu, svome Jedinorođenome Sinu pošao je sam Bog na našu i svoju Golgotu. Bog se sam upustio u rizik Golgote, stavio sama sebe na kocku kad je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, stvorenje koje je izabrao da bude poput samog Boga, ljubav, sposobno ljubiti i uzvratiti ljubav. Golgota je vrhunac Isusove karijere, ali ne prema gore, već prema dolje. Na posljednjem mjestu postiže smisao i cilj svoga života: Za sve nas pobjeđuje smrt kao zadnjeg neprijatelja.

Pročitaj više

MUKA GOSPODINOVA

Odavna je Gospodin najavio svoju muku i smrt. Na Petrovo priznanje Isusova mesijanstva nadovezuje Isus s govorom o svojoj muci i smaknuću te uskrsnuću. S punom odlučnošću i sigurnošću, da ostajemo zatečeni. Sin Čovječji mora mnogo pretrpjeti, podnijeti sramotu, muku i smrt na križu.

Pitamo se: Zašto mora ovaj jedan koji je došao služiti, a ne biti služen, koji je došao ljubiti i pokazao ljubav do kraja, a ne gospodariti nad ljudima, koji je došao i pokazao ljudima kako živjeti kao ljudi, kako podariti životu konačni smisao: zašto mora baš taj Isus biti odbačen? On koji je do danas bio i ostao bezbrojnima i bezimenima odgovor, pomoć i pomoćnik.

Kao da postoji nepisano pravilo: ljudi se bore protiv života, ubijaju ga, abortiraju, protjeruju ljudskost među ljudima. Nikada ne slučajno. Redovito pod obrazinom zakona, vjere, predaje starih, uhodanih pravila. Isusa osuđuju sva vrhovništva. Rimsko pa onda i židovsko, i građansko i vjersko. Starješine narodne, svećenički glavari i pismoznanci. Starješine narodne: vrhovništvo za politički i javni pravorijek. Svećenici, to su oni koji imaju prvu i završnu riječ u Hramu i oko Hrama, bogoslužja. Urotili su se skupa s vlastima. Pismoznanci su oni koji mjerodavno tumače i određuju propise Božjeg zakona.

Pročitaj više

ČETVRTAK VEČERE GOSPODNJE

Večerašnja je večer nabijena događajima, simbolima, slikama. Radnjama koje same po sebi i od sebe govore, kojima ne treba velika tumača. U ovoj se večeri zgušnjava cjelokupni Isusov život koji bijaše do kraja prozračan i jednoznačan. Nisu trebali njegova riječ ili djelo velikih tumača: Kako je on to mislio, što je nakana pojedinih čina ili čudesa? Svaki je potez prozračan prema Vječnome tako da se čini da bi svaka druga ljudska riječ mogla biti suvišni komentar koji bi samo unakazivao iskonski i istinski smisao događaja ili osobe.

Pročitaj više

Dođite, prevrnimo stolove!

Dođite, prevrnimo stolove!

Razbacajmo sve pomno složeno!

Uklonimo svaku ispraznost koja zaokuplja našu

pozornost!

Odstranimo sve čime bismo bezazlene mogli odvratiti

od zagledanosti u ono što život čini svetim, navesti

ih da svrnu pogled sa žiška svoje duše i upuste se u

nadmetanje i trgovanje!

Pročitaj više

Obraćenje

 

Prve rečenice starozavjetnog teksta proroka Joela pozivaju na obraćenje i vraćanje Gospodinu i to naglašavajući potrebu promjene srca „razderite srca a ne halje svoje“ te uključivanje čovjeka u taj proces „svim srcem svojim“ ( usp. Jl 2,12-13). Sami obred pepeljanja u jednoj svojoj formuli govori o obraćenju naglašavajući sadržaj cjelokupne biblijske poruke: „Obratite se i vjerujte Evanđelju.“ Ove riječi su doslovno uzete iz Markova evanđelja, gdje on opisuje početak Isusovog javnog djelovanja u Galileji (usp. Mk 1,15), iako ih u sličnom obliku susrećemo kod propovijedanja Ivana Krstitelja: „Obratite se jer je blizu kraljevstvo nebesko“ (Mt 3,2), dok treće sinoptičko evanđelje govori o potrebi donošenja plodova obraćenja (usp. Lk 3,8). Poziv na obraćenje predstavlja imperativ kršćanskoga života koji u liturgiji Crkve odzvanja uvijek  iznova a napose u korizmi.

Pročitaj više

Utaži nam žeđ

Utaži nam žeđ svojom pitkom Riječju, Kriste.

Žednimo u vrućini ovoga svijeta gdje lahor svetosti povremeno zapuše i osuši znojne kapi niz lice.

U vrućini brzih, nemirnih koraka, usputnih dodira u prolazu, umorni od neprospavanih noći i briga, okruženi smo ljudima a ipak izgledamo kao da sami tumaramo pustinjom.

A Riječ Tvoja osvježava i iznova obnavlja.

Pročitaj više

Korizmeni izbor

Korizma je posve osobito vrijeme. I prije nego vrijeme odricanja, ona je vrijeme vrednovanja, odabiranja. Vrijeme u kojem čovjek nastoji upoznati sebe u dubinama svoje duše, upoznati dubine života u koji ga je Bog pozvao. U koji ga je uputio.

Korizma je i vrijeme blagosti. Neshvatljive blagosti: Bog umire za čovjeka. Bog postaje prahom da bi čovjeka uveo u svjetlo. Dok smjerno i sa strahopoštovanjem slušamo riječi: Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“, riječi koje nas pozivaju da hod od praha do praha preobražavamo u hod u svjetlosti, hod ususret svjetlosti, ne bi bilo dobro da se u svoj krhkosti osjetimo neznatni. Krajnje neznatni. Bilo bi dobro da se prepoznamo bliski, neizrecivo bliski i s ljudima i s Bogom. Ta prah smo zajedno s njima.

Pročitaj više