Hodočasnik u službi patnika Sveti Roko hodočasnik, čudotvorac

sv-roko

Rođen: Montpellier, c. 1300.
Preminuo: c. 1376./79.
Spomendan: 16. kolovoza
Značenje imena: Roko franački hrok – srednjovjekovna
kratka tunika
Znak: pas, križ na strani srca, anđeo, hodočasničko znakovlje
Zaštitnik: gubavci, zarazni bolesnici, medicinari i kirurzi, invalidi, starinari, kamenari, zatvorenici; zazivan u poteškoćama hodanja

Pročitaj više

ZDRAVO KRALJICE, ZDRAVO DJEVICE SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO

Franjo Asiški

Pozdrav Blaženoj Djevici Mariji

Zdravo, Gospođo, sveta Kraljice,
sveta Bogorodice Marijo,
koja si djevica postala Crkvom,
i izabrana od presvetog Oca nebeskoga,
koji te posveti
s presvetim Sinom svojim ljubljenim
i Duhom Svetim Tješiteljem.
U tebi je bila i jest
sva punina milosti
i svako dobro.
Zdravo, palačo njegova,
zdravo, šatore njegov,
zdravo, kućo njegova.
Zdravo, odjećo njegova,
zdravo, službenice njegova,
zdravo, majko njegova,
i vi sve, svete kreposti,
koje se po milosti i prosvjetljenju Duha Svetoga
ulijevate u srca vjernih,
da ih od nevjernih
učinite vjernima Bogu.
☼☼☼

Pročitaj više

19. nedjelja kroz godinu A

SUSRET SA SAMIM SOBOM NAD BEZDANOM

1Kr 19,9a.11-13a; Rim 9,1-5; Mt 14,22-33

Od čega se živi i što naš život nosi? To su upitnici koji se pred nas stavljaju kad čitamo evanđeoske ulomke o umnažanju kruha te o hodanju po vodi. Isus sluti opasnost koja mu prijeti. Svijet je oduševljen umnažanjem kruha i snuje nešto čime bi se svi mogli okoristiti: Učiniti Isusa vođom, kraljem. Zakraljiti ga. Da se napokon ispune židovski politički i mesijanski snovi, da zbace omraženi rimski jaram sa sebe. Još im je u podsvijesti povijest Makabejaca. Zato Isus primorava učenike da čim prije prijeđu na drugu stranu, dok on sam provodi noć u molitvi, zahvaljivanju, u Duhu. Ne želi ‘kapitalizirati’ kod ljudi čudo umnažanja kruha u pustinji. Zna za varljivost sreće, oduševljenja, ne nose ga valovi ushita ni uspjeha.

Pročitaj više

Žena nova – sveta Klara Asiška

130s  santachiara_con_l_ostensorio_caccia_i_saraceni_da_assisi
Rođena: Asiz, 1193./1194.
Preminula: Asiz, 11. kolovoza 1253.
Spomendan: 11. kolovoza
Značenje imena: Klara lat. clarus – svjetao, jasan, blistav
Znak: pokaznica (kutijica) s hostijom
Zaštitnica: televizija

Klara, presjajna po svojim sjajnim zaslugama, u nebu sjajno svijetli sjajnošću velike slave, a na zemlji sjajem uzvišenih čudesa…Povelja Clara claris praeclara

Oblik života Reda siromašnih sestara, što ga je ustanovio blaženi Franjo, jest ovo: opsluživati sveto evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. (Klara Asiška, Pravilo I.)

Popravljajući ruševnu crkvicu Sv. Damjana Franjo Asiški je ujedno naslutio i prorekao da kuću Gospodnju, Crkvu, ne će popravljati samo on sa svojom braćom. Istaknula je na to i sama Klara Asiška u svojoj Oporuci riječima: Kad naime sam svetac, još nemajući braće ni drugova, gotovo odmah nakon svoga obraćenja (…) glasno je na francuskome govorio nekim siromasima koji su se nalazili ondje u blizini: Dođite i pomozite mi u gradnji samostana svetoga Damjana, jer će odsad ondje biti gospođe čiji će slavan život i sveto vladanje proslaviti Oca našeg nebeskoga u cijeloj njegovoj svetoj Crkvi.

Pročitaj više

DOMINIK GUZMAN I FRANJO ASIŠKI – osjetljiva mudrost i mudra osjetljivost

Dvanaesto stoljeće kršćanske ere ustalo se pod veličanstvenim izgledima. (…) Ali dvanaesto stoljeće nije dovršilo svoju trku kako ju je započelo, i kada se na dolasku večeri, nagnulo prema obzoru da otpočine u vječnosti, čini se da se i Crkva nagnula s njime, čela otežala teškom budućnosti. (…) Križ Isusa Krista nije više svijetlio na jeruzalemskim minaretima; naši vitezovi koje je Saladin pobijedio sačuvali su tek nekoliko stopa zemlje u Siriji; Grčka crkva daleko od toga da se približila Rimskoj crkvi. (…) Unutarnji crkveni izgled nije bio manje tužan. Svi napori svetoga Bernarda da uspostavi zdravu stegu malo su služili protiv preplavljenosti simonijom, raskoši i pohlepom svećenstva. (…) Ukratko, raskol i krivovjerje kojima je pogodovalo loše stanje crkvene discipline i ponovno javljanje poganskih učenja, potresali su na Zapadu Kristovo djelo. (…)

Pročitaj više

U spomen fra Bonaventuri Dudi

8205b4805f7128564bfd

Dragi fra Bonavantura, vijest o Vašem prijelazu – tranzitusu plodi novim susretom s Vama. Prebirem slike Vašega lica, slušam moćnu R(r)iječ koju nam posredujete; Riječ koja ima pretvorbenu moć. Ćutim neizmjernu zahvalnost za susret s Vama. Istina, obuzima me sjeta zbog Vašega odlaska. Spomen na Vas postaje čin zahvalnosti i povjerenja u vrijednost života. Vi ste kršćanin, franjevac, mali brat; čovjek koji zrcali Evanđelje. To ste činili riječju i gestama: kao brat u osobnim susretima, kao subesjednik u razgovorima, kao navjestitelj za ambonom, kao predavač u različitim zgodama, kao profesor na fakultetu. Jednom riječju: Vi ste kršćanin zasijan Riječju i sjetvenik Riječi. U ruhu ljudske riječi kojom je pisano Evanđelje Vi ste prepoznavali utjelovljenu Riječ. Kao što je kršćanska mudrost u ljudskosti Isusa iz Nazareta prepoznati Emanuela – S-nama-Boga, tako je u Evanđelju potrebno otkriti i usvojiti poruku Božju koja nas dostvara. U tome ste jedinstven svjedok.

Pročitaj više

Živio sam u vrijeme fra Bonaventure Dude

Živio sam u vrijeme fra Bonaventure Dude – ove riječi ispisujem sigurnom dušom i sigurnom rukom. U njima nema prigodnosti. Njima izričem – točnije: tek kušam izreći ono što je godinama, desetljećima živo u meni (dakako, i u mnogima).

U burnim pa i prijelomnim vremenima u kojima sam živio, susreo sam mnoge uistinu velike ljude, ljude koji su obilježili ovo vrijeme svojom zauzetošću i svojom duhovnošću. Mnogi su za sobom ostavili snažan, neizbrisiv trag – i u mome životu mnogi – pa ipak, sa zahvalnošću svima njima, ispisujem ove riječi: Živio sam u vrijeme fra Bonaventure Dude.

Pročitaj više

PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO

Preobrazenje-Gospodinovo

Ljudima koji žeđaju za nebeskom stvarnošću, napose onima koji žele otkriti otajstva neba, doista je izazovno razmatrati o Bogu i dolaziti do sve jasnijih zaključaka o njemu. No samo razmatranje o Bogu na ljudski način ne iscrpljuje onu iskonsku potrebu da Boga promatramo licem u lice držeći to izuzetnom povlasticom i srećom koja se ima ostvariti isključivo kao konačno blaženstvo u nebeskoj slavi. No promatrati Boga licem u lice, osim što može biti duhovna ili intelektualna želja, ne može biti ljudsko pravo niti u dometu njegovih moći. Ljudima je moglo biti dano da dođu do nekih razumskih zaključaka o Bogu, ali je to daleko od izravnoga gledanja Božjega lica. Pa i onima kojima je Bog u svome milosrđu otkrivao ljepote svoga lica kako bi to prenijeli njegovu narodu, uvijek je bila povjeravano samo duhovno viđenje u mističnom zanosu nakon kojeg su prenosili određene istine u slikama svojih vizija. O tome nam svjedoči prvo čitanje iz proroka Daniela koji je već nekada u viđenju vidio očitovanje Sina Čovječjega za nas smrtne ljude.

Pročitaj više