Blaženstvima u Evanđelju po Mateju započinje veliki Isusov Govor na gori koji je upravljen u prvom redu Isusovim učenicima. Svako od osam blaženstava započinje prvim stihom koji sadrži blagoslov upravljen određenoj skupini ljudi, dok drugi stih sadrži obećanje koje je razlog blagoslova. Valja uočiti da prvo i osmo blaženstvo donose isto obećanje: »Njihovo je kraljevstvo nebesko«. Kao da nam izraz »kraljevstvo nebesko« kaže da su sva obećanja u ovim blaženstvima zapravo različite manifestacije kraljevstva nebeskoga. Tako bi kraljevstvo nebesko, obećano siromasima duhom i progonjenima zbog pravednosti, podrazumijevalo utjehu žalosnih, posjedovanje zemlje za krotke, sitost za gladne i žedne pravednosti, milosrđe za milosrdne, gledanje Boga za one čistoga srca, te Božje sinovstvo za mirotvorce.

Stanje u kojem se nalaze oni kojima je namijenjeno takvo kraljevstvo nebesko opisano je uvijek u prvom stihu blaženstva. Tako će se u kraljevstvu nebeskom naći oni koji su siromašni, a to znači oni koji nemaju vlastitih sredstava koja bi im omogućila autonoman život. Duhovni vid siromaštva podrazumijeva da čovjek ne traži autonomiju u odnosu na Boga, nego u svemu o njemu ovisi. Kad je riječ o ožalošćenima u Matejevu evanđelju, misli se na žalosne koji čekaju Bog opet počne djelovati. Božje djelovanje donosi utjehu. Blagoslivljajući krotke, Isus podsjeća na one koji se pouzdaju u Boga pa će »baštiniti zemlju i zaposjesti svetu goru« njegovu (Iz 57,13). Posjedovanje zemlje predstavlja ostvarenje Božjih obećanja Abrahamu. Bog se pokazuje vjeran prema krotkima. Govoreći o gladnima i žednima pravednosti, Isus se – kako nam ga predstavlja Matejevo evanđelje – odvaja od samo materijalne oskudice, ali pod pravednošću podrazumijeva i pravednu raspodjelu dobara, onako kako je to pravedni Gospodin zamislio prilikom stvaranja svijeta. Blaženstvo upravljeno milosrdnima podsjeća na to da je u Starom zavjetu milosrdan najprije Gospodin. Čovjekovo milosrđe omogućava da pravednost bude ostvarena. Čovjek koji je čista srca, pa iskreno prianja uz Gospodina gledat će Boga. Riječ je o obećanju koje podsjeća na Stari zavjet u kojem je bilo jasno da čovjek ne može Boga vidjeti i na životu ostati. Sada se svakom vjerniku otvara mogućnost takve prisnosti s Bogom. Bog je taj koji prvi ostvaruje mir. Rajska slika budućih vremena uključuje i potpuni mir među svim stvorenjima. Čovjek koji je mirotvorac sudjeluje u Božjem velikom djelu pomirenja, pa na taj način ostvaruje kraljevstvo nebesko na zemlji. Posljednje blaženstvo koje se odnosi na progonjene zbog pravednosti kao da sažima riječi Psalma 7 koji započinje vapajem: »Gospodine, Bože moj, tebi se utječem, od svih progonitelja spasi me, oslobodi« (Ps 7,2). U nastavku se kaže: »Pravedna podigni, pravedni Bože koji proničeš srca i bubrege« (7,10). Progonjenom pravedniku obećano je kraljevstvo nebesko, to jest zaštita Boga koji kraljuje.
Tako je kraljevstvo nebesko isto što i utjeha, ostvarenje Božjih obećanja, pravednost, milosrđe, gledanje Boga, Božje sinovstvo. Stoga se može reći da milosrđe podrazumijeva sve ono što ostvaruje pravdu, Božja obećanja, Božju prisutnost, prisnost s Bogom. Želimo li ostvarivati kraljevstvo nebesko već sada, na zemlji, pozvani smo drugima donositi utjehu, pravednost, milosrđe, pomoći im da prepoznaju ostvarena Božja obećanja, da gledaju Boga u svome duhovnom životu, da iskuse da su djeca Božja, oni za koje je Bog darovao samoga sebe. Pozvani smo biti milosrdni prema svima onako kako je Bog milosrdan prema nama.

fra Darko Tepert OFM