Franjo prima pravilo

Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ima svoj razvojni put i svoju gotovo tridesetogodišnju povijest. Evo tek nekoliko pojedinosti o tome.

Poticaj za utemeljenje Vijeća (kako čitamo u Biltenu Vijeća franjevačkih zajednica „ZAJEDNO“, br. 1/1983 od veljače 1983) dao je Središnji odbor za proslavu 800. obljetnice rođenja svetog Franje Asiškog, osnovan u rujnu 1979. godine sa svrhom da pripravi i organizira Godinu svetog Franje. Predsjednik mu je bio fra Rajko Gelemanović, a tajnik fra Nikola Vukoja.

Imao je svoje Tajništvo i nekoliko radnih tijela. Djelovao je gotovo tri i pô godine. Kad je obavio svoju glavnu zadaću, sastao se 26.siječnja 1983. da analizira učinjeno i razmisli što će biti s njim dalje. Na sastanku je ustanovljeno da je učinjeno mnogo, ali da ima još mnogo toga što bi trebalo učiniti. Razmišljalo se tko bi to trebao dalje raditi. Nakon dugog razmišljanja Odbor je sastavio i poslao višim franjevačkim poglavarima i poglavaricama prijedlog (u šest točaka) da se osnuje središnje tijelo viših franjevačkih poglavara i poglavarica pod nazivom Vijeće franjevačkih zajednica te da ono treba imati svoje radno tijelo, koje bi sačinjavali potpredsjednik, dva tajnika i predsjednici četiriju komisija (za duhovnost, za pastoral i evangelizaciju, za studijsko-izdavačku djelatnost i za FSR). Vijeće bi trebalo imati i svoj informativni bilten.

Viši poglavari i poglavarice na ovaj su prijedlog reagirali tako što su se odmah sljedećeg dana, 27.siječnja 1983. u 15.00 sati, sastali na Šalati u Zagrebu – a bilo je to vrijeme održavanja Teološko-pastoralnog tjedna – da bi se dogovorili o daljnjoj suradnji u stvarima od zajedničkog interesa za sve franjevačke zajednice. Tada su ih predsjednik i tajnik gore spomenutog Središnjeg odbora opširno izvijestili o svom radu, ali i o radu i planovima Europskog središnjeg odbora za proslavu 800. obljetnice rođenja sv. Franje. Taj je odbor održao svoju sjednicu u lipnju 1982. u Asizu. Sudjelovali su predstavnici iz svih europskih zemalja u kojima žive i djeluju pripadnici franjevačkih zajednica. Oni su izjavili da se nikada prije u povijesti franjevačkog pokreta nije doživjela tako intenzivna svefranjevačka suradnja kao što je to bilo u povodu proslave 800. obljetnice rođenja sv. Franje.

Na tom asiškom sastanku Europski je odbor predložio da se osnuje neko trajno tijelo za unapređenje suradnje među svim komponentama franjevačkog pokreta u Europi. U tom bi tijelu trebale imati svoga zastupnika sve europske franjevačke zajednice.

Nakon detaljnog razgovora viši franjevački poglavari i poglavarice – uviđajući prijeku potrebu suradnje među franjevačkim zajednicama hrvatskog jezičnog područja , ali i među zajednicama na europskom nivou – prihvatili su prijedlog Središnjeg odbora. Odmah su izabrali: za potpredsjednika fra Hadrijana Boraka, za jednog od tajnika fra Nikolu Vukoju (drugi je izabran kasnije) te za predsjednike komisija: fra Jerku Lovrića (za FSR), fra Gabrijela Jurišića (za studijsko-izdavačku djelatnost), s.Rastislavu Ralbovski ( za duhovnost) i fra Miću Pinjuha (za pastoral i evangelizaciju). Prihvaćen je i predloženi naziv novoosnovanog središnjeg tijela: VIJEĆE FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA. A da bi se olakšao i ubrzo proces formiranja Vijeća, odmah je za predsjednika na godinu dana izabran fra Rajko Gelemanović. Vijeće se nakon toga prvi put sastalo 29.kolovoza 1983. u franjevačkom samostanu sv. Križa u Zagrebu te na temelju teksta fra Hadrijana Boraka (u suradnji s fra Nikolom Vukojom) jednoglasno izglasalo prvi STATUT VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA.

Ovdje ipak treba istaknuti čovjeka, koji je posebno zaslužan za Vijeće i kojemu je Vijeće pod predsjedanjem fra Mirka Mataušića OFM uputilo posebno pismo zahvale (br. 9/1993. od 25.siječnja 1993.): fra Hadrijana Boraka OFMCap. U tom pismu se ističe da je on prvi predložio „da se sastaju franjevački provincijali i provincijalke hrvatskog jezičnog područja i da raspravljanju o pitanjima od zajedničkog interesa“, da je potaknuo osnutak Vijeća franjevačkih zajednica i kao dugogodišnji potpredsjednik usmjeravao rad Vijeća te da se zauzimao u organiziranju znanstvenih skupova.

U početku su članovi Vijeća bili samo viši franjevački poglavari i poglavarice. Vijeće se s vremenom širilo. Danas ga sačinjavaju poglavarice i poglavari sljedećih franjevačkih zajednica (ukupno 21): vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrješne (Šibenik), vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki Bezgrješnog začeća iz Dubrovnika (Dubrovnik), provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (Sarajevo), provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Split), provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb), provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar), provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM (Mostar), provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca (Zagreb), provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića (Zagreb), provincijal Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima (Zagreb), provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa (Đakovo), provincijska predstojnica Družbe kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija „Krista Kralja“ (Zagreb), provincijska predstojnica Sestara franjevki misionarki iz Asiza, Hrvatska provincija sv. Maksimilijana Kolbea (Zagreb), provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Bosansko-hrvatska provincija Preč. Srca Marijina (Sarajevo), provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Splitska provincija Presv. Srca Isusova (Split), provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Provincija Svete Obitelji (Mostar), provincijska predstojnica Crnogorske provincije franjevki Bezgrešnog Začeća (Cetinje), nacional. ministar/ministra Franjevačkog svjetovnog reda u Hrvatskoj (Zagreb), nacional. ministar/ministra Franjevačkog svjetovnog reda u Bosni i Hercegovini (Sarajevo), regionalna predsjednica Svjetovnog instituta Mala franjevačka obitelj, Regija Hrvatska-Slovenija (Rijeka) i odgovorna grupe Svjetovnog instituta Misionarki Kristova Kraljevstva (Zagreb).

Vijeće je nekoliko puta mijenjalo svoj Statut i svoj naziv. Prvi mu je naziv, kako je već spomenuto, bio Vijeće franjevačkih zajednica. Na sjednici u siječnju 1990. promijenjen je Statut, a naziv je proširen u: Vijeće franjevačkih zajednica hrvatskog jezičnog područja. Nakon raspada bivše zajedničke države Vijeće je nastavilo rad pod nazivom Vijeće hrvatskih franjevačkih zajednica. U 2006.godini ponekad u zaglavljima svojih dopisa nosi naziv Vijeće hrvatskih franjevačkih zajednica u HR i BiH. Od 2007.godine nosi današnji naziv.

Sjedište Vijeća bilo je stalno u Zagrebu, ali je mijenjalo adresu. Na sadašnjoj je adresi od 01.lipnja 2005.

Statut Vijeća hrvatskih franjevačkih zajednica u HR i BiH (2011. godina): STATUT VFZ-a.

Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini čine slijedeći članovi:

  1. Franjevačka provincija Sv. Križa – Bosna Srebrena
  2. Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM
  3. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
  4. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
  5. Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri
  6. Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
  7. Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića
  8. Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima
  9. Družba sestara franjevki od Bezgrješne
  10. Družba sestara franjevki od Bezgrješnog Začeća iz Dubrovnika
  11. Kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija Krista Kralja
  12. Milosrdne sestre sv. Križa
  13. Crnogorska provincija franjevki Bezgrešnog Začeća
  14. Sestre franjevke misionarke iz Asiza, Hrvatska provincija sv.Maksimilijana Kolbea
  15. Školske sestre franjevke Krista Kralja, Provincija Presv. Srca Isusova
  16. Školske sestre franjevke Krista Kralja
  17. Školske sestre franjevke Krista Kralja, Provincija Sv. Obitelji u Hercegovini
  18. Franjevački svjetovni red u RH, Nacionalno vijeće
  19. Franjevački svjetovni red u BiH
  20. Svjetovni institut Mala franjevačka obitelj, Regija Hrvatska-Slovenija
  21. Svjetovni institut Misionarke Kristova kraljevstva

Posebno mjesto zauzima Franjevačka mladež (Frama) za koju se cijela Franjevačka obitelj smatra osobno odgovornom:

Odgovori