Proslava 800.-te obljetnice Porcijunkulskog oprosta i spomen 500.-te obljetnice diobe Prvoga franjevačkog reda

20160916_163339 por por1 por2 por3

Dva značajna franjevačka jubileja: 800. obljetnica Porcijunkulskoga oprosta i 500 godina od diobe Prvog franjevačkog reda obilježena su uz blagdan Rana sv. Franje, 16. i 17. rujna, okupljanjem pripadnika franjevačke obitelji u župi Uzvišenja sv. Križa u Zagrebu. Spomen skup franjevačkih obljetnica upriličilo je Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zamisao organizatora skupa bila je prvenstveno kroz dvodnevni program okupiti franjevke i franjevce svih ogranaka te spominjući se ovih obljetnica razmišljati o novim putovima zajedničkog hoda jednih k drugima i jednih s drugima. Jedan prilično veliki dio sudionika bili su odgajanici franjevačkih zajednica, od kojih se očekuje, da u budućnosti preuzmu odgovornosti u svojim franjevačkim zajednicama “prolazeći kroz pomirenje, osnaženi dijalogom i bratskim razabiranjem, što će dovesti, na novi način, do izbora i zajedničkog ostvarenja inicijativa evangelizacije”, kako stoji u pismu generalnih ministara povodom ovih jubileja. Također je cilj dvodnevnog susreta bio, progovoriti o povijesnim okolnostima i značaju Porcijunkulskog oprosta te diobi Reda, odnosno njezinim posljedicama i perspektivama.

Nakon uvodnih pozdrava predsjednice Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s. Kate Karadža i gvardijana u samostanu na Sigetu, fra Rajka Gelemanovića u prvom izlaganju je fra Rozo Brkić (OFM) prikazao povijesne okolnosti u kojima je sv. Franjo izmolio Porcijunkulski oprost ali i kasniji razvoj koji je donio napetosti oko ovoga Oprosta. Govoreći o ovoj temi istaknuo velikog zaljubljenika u franjevaštvo, protestanta Paula Sabatiera, koji je u prvom svom životopisu o Franji Asiškom (1893.) osporio vjerodostojnost Porcijunkulskog oprosta. Nakon čitanja “Rasprave o Porcijunkulskome oprostu” fra Franje Bartolija iz 1335., prvog tiskanog djela o franjevaštvu, Paul Sabatier je postao jedan od najvećih podržavatelja Oprosta. Fra Rozo Brkić je također naglasio, da se u novoizišloj knjizi “Porcijunkulski oprost” u izdanju biblioteke “Brat Franjo” nalaze ovi i drugi dokumenti koji svjedoče o autentičnosti ovoga Oprosta. Na njegovo izlaganje se nadovezao fra Zvonimir Brusač (TOR), koji je prikazao značenje i duhovnost ovoga Oprosta. Za njega je traženje Oprosta plod Franjinog duhovnog puta i poslanja a to je ujedno i središnji sadržaj propovijedanja sv. Franje, odnosno poziv na obraćenje i pokoru. Sam se Franjo nazvao najvećim grešnikom te je započeo s pokorničkim načinom života. U tom se smislu može pratiti kontinuitet od njegova osobnog iskustva Božjeg milosrđa preko poslanja braće, da propovijedaju pokoru u svjetlu obraćenja, do njegove želje, sve ljude uvesti u raj.

Drugi dio prvog dana skupa posvećen je događaju iz 1517. kada je Prvi franjevački red podijeljen na opservante i konventualce. Fra Josip Sopta (OFM) je pokušao objasniti specifičnost reformskih strujanja unutar franjevačkog reda. Naglasio je važnost bule pape Leona X. “Ite vos” iz te iste godine, koja je trebala biti bula jedinstva te kao takva uspostaviti jedinstvo svih reformskih struja unutar franjevačkog reda ali je postala bulom diobe. Fra Ljudevit Maračić (OFMConv) je pojasnio okolnosti pod kojima konventualci nisu htjeli prihvatiti pokušaje sjedinjenja s ostalim strujama unutar fraanjevačkog reda. Sveta Stolica je uredila njihove odnose s Redom Manje braće bulom “Omnipotens Deus”.
Govoreći o posljedicama diobe i perspektivama za budućnost franjevačke karizme, s. Natalija Palac (SSFCR), apostrofirala je “bujanje” franjevačkog stabla nakon diobe Reda, i to najviše u opservantizmu, iz kojeg su nastali mnogi ogranci poput reformata, diskalceata, rekolekta i kapucina. Ništa manje podjela nije bilo unutar Trećeg samostanskog reda svetoga Franje osobito kad je riječ o nastanku mnogih kongregacija redovnica. Gotovo četiri stoljeća “komadanja” Reda zaustavila je bula pape Leona XIII. “Felicitate quadam” iz 1897. koja je ujedinila opservantske ogranke u Red Manje braće. “Franjevačka obitelj je poput stare masline koja još uvijek daje nove plodove i ulje ljekovito za mnoge rane današnje”, zaključila je s. Natalija Palac, naglašavajući potrebu duhovnosti dijaloga i sveti nemir kao smjer u kojem bi franjevci trebali danas ići. Prvi dan trajanja skupa završio je brat Stjepan Lice (OFS), koji je govorio o perspektivama u življenju franjevačke karizme. Citirajući sv. Franju koji je često plakao, iz jednog jedinog razloga, jer Ljubav nije ljubljena, predočio je, posvjestio i potaknuo sve slušatelje, da u svakodnevnom životu prepoznaju situacije u kojima bi kao franjevci trebali pokazivati više sućuti za braću i sestre s kojima živimo. Brat Stjepan Lice je zaključio, da je franjevačka povijest povijest radosnog služenja Bogu i ljudima.
Drugi dan skupa počeo je pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio fra Ante Vučković, a nakon ispovijedi uslijedilo je euharistijsko slavlje, koje je predvodio sisački biskup, mons. Vlado Košić, član Franjevačkog svjetovnog reda. U homiliji biskup je upitao franjevce što u Godini milosrđa donose Gospodinu moleći oprost za počinjene grijehe. “Je li to grijeh nejedinstva – pri čemu ne mislim na bogatstvo redova i franjevačkih karizmi nego na duhovnu odijeljenost od svoje osobito najpotrebnije braće i sestara? Je li to naš bijeg od odgovornosti za sve stvoreno? Je li to naše uzvisivanje i odbacivanje poniznosti i siromaštva, kao temeljnog stava Asiškog sveca pred Bogom, Crkvom i ljudima?”, poručio je biskup Košić i naglasio da franjevci na ovim prostorima dugi niz stoljeća nose križ cijelog hrvatskoga naroda, koji je dao mnoge znane i neznane svece iz franjevačkih redova.

Nakon popodnevne pauze, skup je nastavljen glazbenim programom u kojem je fra Miroslav Petrac (OFM) izveo dvije svoje pjesme, nakon čega je odigrana predstava “Mirotvorac u Bolonji”, prema djelu fra Bernardina Škunce. Na kraju skupa okupljenima je podijeljen simbol poslanja.

Fra Siniša Pucić

 

Spomen franjevačkih obljetnica

Zagreb – 16. i 17. rujna – crkva sv. Križa, Siget

Velika franjevačka obitelj, u svijetu i u regiji, ove godine komemorira dva značajna franjevačka jubileja, pa i naše Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine u tom smislu priređuje zajednički susret/spomen, 16. i 17. rujna ove godine pri franjevačkoj crkvi i samostanu Sv. Križa u zagrebačkom Sigetu, Novi Zagreb.

Radi se o proslavi 800. obljetnice Asiškog oprosta tzv. Porcijunkulski oprost i spomenu 500. obljetnice diobe Prvoga franjevačkog reda. Vijeće franjevačkih zajednica odlučilo je da ta zajednička komemoracija bude pri Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Križa u Sigetu, Novi Zagreb, i to u petak, 16. rujna 2016. popodne i subotu, 17. rujna većim dijelom dana.

U petak, 16. rujna popodne, s početkom u 16.30, predviđen je studijski skup na obje teme.

U subotu, 17. rujna dopodne, s početkom u 9.30 sati, predviđen je molitveno-liturgijski susret s pokorničkim slavljem, koje će predvoditi fra Ante Vučković i euharistijskim slavljem, koje će predslaviti biskup Vlado Košić. Nakon predaha u 14 sati predviđen je dramski dijalog na temu Franjina mirotvorstva, prema romanu fra Bernardina Škunce, u izvedbi dvojice vrsnih kazališnih glumaca i pedagoga, Ivan Ševo i kolega. Na kraju se dvodnevni susret završava duhovno-molitvenim skupom s obredom poslanja i razlaza. 

(preuzeto: http://www.ssf.hr/?gid=7&aid=2515)

Program

kontakt župe sv. Križa / Siget – Novi Zagreb