Proslava 800.-te obljetnice Porcijunkulskog oprosta i spomen 500.-te obljetnice diobe Prvoga franjevačkog reda

20160916_163339 por por1 por2 por3

Dva značajna franjevačka jubileja: 800. obljetnica Porcijunkulskoga oprosta i 500 godina od diobe Prvog franjevačkog reda obilježena su uz blagdan Rana sv. Franje, 16. i 17. rujna, okupljanjem pripadnika franjevačke obitelji u župi Uzvišenja sv. Križa u Zagrebu. Spomen skup franjevačkih obljetnica upriličilo je Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zamisao organizatora skupa bila je prvenstveno kroz dvodnevni program okupiti franjevke i franjevce svih ogranaka te spominjući se ovih obljetnica razmišljati o novim putovima zajedničkog hoda jednih k drugima i jednih s drugima. Jedan prilično veliki dio sudionika bili su odgajanici franjevačkih zajednica, od kojih se očekuje, da u budućnosti preuzmu odgovornosti u svojim franjevačkim zajednicama “prolazeći kroz pomirenje, osnaženi dijalogom i bratskim razabiranjem, što će dovesti, na novi način, do izbora i zajedničkog ostvarenja inicijativa evangelizacije”, kako stoji u pismu generalnih ministara povodom ovih jubileja. Također je cilj dvodnevnog susreta bio, progovoriti o povijesnim okolnostima i značaju Porcijunkulskog oprosta te diobi Reda, odnosno njezinim posljedicama i perspektivama.

Nakon uvodnih pozdrava predsjednice Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s. Kate Karadža i gvardijana u samostanu na Sigetu, fra Rajka Gelemanovića u prvom izlaganju je fra Rozo Brkić (OFM) prikazao povijesne okolnosti u kojima je sv. Franjo izmolio Porcijunkulski oprost ali i kasniji razvoj koji je donio napetosti oko ovoga Oprosta. Govoreći o ovoj temi istaknuo velikog zaljubljenika u franjevaštvo, protestanta Paula Sabatiera, koji je u prvom svom životopisu o Franji Asiškom (1893.) osporio vjerodostojnost Porcijunkulskog oprosta. Nakon čitanja “Rasprave o Porcijunkulskome oprostu” fra Franje Bartolija iz 1335., prvog tiskanog djela o franjevaštvu, Paul Sabatier je postao jedan od najvećih podržavatelja Oprosta. Fra Rozo Brkić je također naglasio, da se u novoizišloj knjizi “Porcijunkulski oprost” u izdanju biblioteke “Brat Franjo” nalaze ovi i drugi dokumenti koji svjedoče o autentičnosti ovoga Oprosta. Na njegovo izlaganje se nadovezao fra Zvonimir Brusač (TOR), koji je prikazao značenje i duhovnost ovoga Oprosta. Za njega je traženje Oprosta plod Franjinog duhovnog puta i poslanja a to je ujedno i središnji sadržaj propovijedanja sv. Franje, odnosno poziv na obraćenje i pokoru. Sam se Franjo nazvao najvećim grešnikom te je započeo s pokorničkim načinom života. U tom se smislu može pratiti kontinuitet od njegova osobnog iskustva Božjeg milosrđa preko poslanja braće, da propovijedaju pokoru u svjetlu obraćenja, do njegove želje, sve ljude uvesti u raj.

Drugi dio prvog dana skupa posvećen je događaju iz 1517. kada je Prvi franjevački red podijeljen na opservante i konventualce. Fra Josip Sopta (OFM) je pokušao objasniti specifičnost reformskih strujanja unutar franjevačkog reda. Naglasio je važnost bule pape Leona X. “Ite vos” iz te iste godine, koja je trebala biti bula jedinstva te kao takva uspostaviti jedinstvo svih reformskih struja unutar franjevačkog reda ali je postala bulom diobe. Fra Ljudevit Maračić (OFMConv) je pojasnio okolnosti pod kojima konventualci nisu htjeli prihvatiti pokušaje sjedinjenja s ostalim strujama unutar fraanjevačkog reda. Sveta Stolica je uredila njihove odnose s Redom Manje braće bulom “Omnipotens Deus”.
Govoreći o posljedicama diobe i perspektivama za budućnost franjevačke karizme, s. Natalija Palac (SSFCR), apostrofirala je “bujanje” franjevačkog stabla nakon diobe Reda, i to najviše u opservantizmu, iz kojeg su nastali mnogi ogranci poput reformata, diskalceata, rekolekta i kapucina. Ništa manje podjela nije bilo unutar Trećeg samostanskog reda svetoga Franje osobito kad je riječ o nastanku mnogih kongregacija redovnica. Gotovo četiri stoljeća “komadanja” Reda zaustavila je bula pape Leona XIII. “Felicitate quadam” iz 1897. koja je ujedinila opservantske ogranke u Red Manje braće. “Franjevačka obitelj je poput stare masline koja još uvijek daje nove plodove i ulje ljekovito za mnoge rane današnje”, zaključila je s. Natalija Palac, naglašavajući potrebu duhovnosti dijaloga i sveti nemir kao smjer u kojem bi franjevci trebali danas ići. Prvi dan trajanja skupa završio je brat Stjepan Lice (OFS), koji je govorio o perspektivama u življenju franjevačke karizme. Citirajući sv. Franju koji je često plakao, iz jednog jedinog razloga, jer Ljubav nije ljubljena, predočio je, posvjestio i potaknuo sve slušatelje, da u svakodnevnom životu prepoznaju situacije u kojima bi kao franjevci trebali pokazivati više sućuti za braću i sestre s kojima živimo. Brat Stjepan Lice je zaključio, da je franjevačka povijest povijest radosnog služenja Bogu i ljudima.
Drugi dan skupa počeo je pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio fra Ante Vučković, a nakon ispovijedi uslijedilo je euharistijsko slavlje, koje je predvodio sisački biskup, mons. Vlado Košić, član Franjevačkog svjetovnog reda. U homiliji biskup je upitao franjevce što u Godini milosrđa donose Gospodinu moleći oprost za počinjene grijehe. “Je li to grijeh nejedinstva – pri čemu ne mislim na bogatstvo redova i franjevačkih karizmi nego na duhovnu odijeljenost od svoje osobito najpotrebnije braće i sestara? Je li to naš bijeg od odgovornosti za sve stvoreno? Je li to naše uzvisivanje i odbacivanje poniznosti i siromaštva, kao temeljnog stava Asiškog sveca pred Bogom, Crkvom i ljudima?”, poručio je biskup Košić i naglasio da franjevci na ovim prostorima dugi niz stoljeća nose križ cijelog hrvatskoga naroda, koji je dao mnoge znane i neznane svece iz franjevačkih redova.

Nakon popodnevne pauze, skup je nastavljen glazbenim programom u kojem je fra Miroslav Petrac (OFM) izveo dvije svoje pjesme, nakon čega je odigrana predstava “Mirotvorac u Bolonji”, prema djelu fra Bernardina Škunce. Na kraju skupa okupljenima je podijeljen simbol poslanja.

Fra Siniša Pucić

 

Održano plenarno zasjedanje Vijeća franjevačkih zajednica

Zagreb, (IKA) – Plenarna sjednica Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (VFZ) održana je u petak 30. siječnja u franjevačkom samostanu na Kaptolu u Zagrebu. Na zasjedanju pod predsjedanjem predsjednika VFZ-a fra Miljenka Šteke, OFM sudjelovali su svi provincijali i provincijalke, nacionalni ministri Franjevačkog svjetovnog reda za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, nacionalni duhovni asistenti FRAMA-e za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, pročelnici povjerenstava te ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Kratki osvrt na samo zasjedanje za Informativnu katoličku agenciju dala je potpredsjednica VFZ-a s. Ivanka Mihaljević, ŠSF. Istaknula je da je na početku zasjedanja upućena čestitka novoimenovanom krčkom biskupu fra Ivici Petanjku, OFMCap., preko njegovog provincijala i člana VFZ-a fra Jure Šarčevića, OFMCap. Vijest o imenovanju je u franjevačkoj obitelji primljena s posebnom radošću jer je i sam fra Ivica bio član ovoga Vijeća dok je obnašao službu provincijalnog ministra u svojoj provinciji. Franjevci i franjevke su čestitku popratili molitvom kako za novog biskupa, tako i za povjerenu mu biskupiju. Mihaljević je dodala da je to divan događaj i priznanje cijeloj franjevačkoj obitelji.
Govoreći o sadržaju zasjedanja, istaknula je da se na sjednici osvrnulo na protekle događaje, vrednovalo se do sada učinjeno i napravljen je plan i program za ovu godinu. Izvješća o radu Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) u protekloj godini podnijeli su nacionalni ministar Stjepan Kelčić (Hrvatska) i nacionalna ministra Matea Galić (BiH). Izvješća su podnijeli i nacionalni duhovni asistenti Franjevačke mladeži (FRAMA-e) fra Milan Krišto, OFM (Hrvatska) i fra Danijel Rajić, OFM (BiH). Pročelnici i pročelnice pojedinih povjerenstava također su podnijeli izvješća. O radu Povjerenstva za duhovnost izvješće je podnijela s. M. Vianeja Kustura, CFM, a za Povjerenstvo za Zlatnu harfu fra Petar Kinderić, OFM. Izvješće je podnio i ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Mijo Džolan, OFM. Raspravljalo se i o mrežnoj stranici VFZ-a. Godišnje blagajničko izvješće podnio je tajnik i blagajnik VFZ-a Anto Matković.
U raspravi o radu u tekućoj godini poseban naglasak stavljen je na Godinu posvećenog života. Članovi Vijeća tražili su putove kako u Crkvi i velikoj redovničkoj obitelji što vjernije živjeti, tj. kako produbiti svoju franjevačku karizmu. Dakako, zajedno s Crkvom, jer jedna od glavnih karakteristika franjevačkog reda je malenost, siromaštvo, bratstvo i crkvenost, istaknula je Mihaljević.
Na zasjedanju su sudionici izvješteni i o organiziranju znanstvenog skupa o bl. Aleksandru Haleškom, svećeniku i franjevačkom naučitelju (1185. – 1245.) koji će se održati 25. travnja u Zagrebu. Od jubileja koji slijede posebno je spomenuta 800. obljetnica Porcijunkulskog oprosta (2016.).
Sljedeća sjednica Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini užem sastavu (bez predstavnika povjerenstava) održat će se u lipnju u samostanu Male braće u Dubrovniku.

link