POTICAJ NA HVALJENJE BOGA
1 Bojte se Boga i dajte mu čast (Otk 14,7).
2 Dostojan je Gospodin primiti hvalu i čast (usp. Otk 4,11).
3 Svi koji se bojite Gospodina, hvalite njega (usp. Ps 21,24).
4 Zdravo Marijo, milosti puna! Gospodin s tobom (usp. Lk 1,28).
5 Hvalite Boga, nebesa i zemljo (Ps 68,35).
6 Sve rijeke, hvalite Gospodina (usp. Dan 3,78).
7 Sinovi Božji, blagoslivljajte Gospoda (usp. Dan 3,82).
8 Ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i veselimo se njemu (Ps 117,24).
9 Aleluja, Aleluja, Aleluja! Kralj Izraelov (Iv 12,13).
10 Sve što god diše Gospodina neka slavi (Ps 150,6).
11 Hvalite Gospodina jer je dobar (Ps 146,1).
12 Svi koji ovo čitate blagoslivljajte Gospodina (Ps 102,21).
13 Sva stvorenja, blagoslivljajte Gospodina (usp. Ps 102,22).
14 Sve ptice nebeske,11 hvalite Gospodina (usp. Dan 3,80).
15 Sva djeco, hvalite Gospodina (usp. Ps 112,1).
16 Mladići i djevojke, hvalite Gospodina (usp. Ps 148,12).
17 Dostojan je zaklani jaganjac primiti hvalu, slavu i čast (usp. Otk 5,12).
18 Blagoslovljeno bilo sveto Trojstvo i nepodijeljeno Jedinstvo.
19 Sveti Mihaele arkanđele, brani nas u boju. (FI, str. 91-92)
Poticaj na hvaljenje Boga napisan je na antependiju oltara u samotištu u Cesi, tekst i slike (anđeli, djeca, ptice, stabla…) kao poziv na javno čitanje, pohvalu Bogu; pretpostavlja se da ga je Franjo dao izraditi prigodom blagoslova kapelice, vjerojatno posvećene Gospi od Anđela. Tekst je sličan tekstu Hvala uz svaki čas; pretpostavlja se da je dio pretpovijesti Hvala. Taj tekst naizgled bez strukture i koji potječe iz prvih godina franjevačkoga bratstva već izražava ono što će postati jednom od glavnih tema Franjine duhovnosti: hvaljenje. Continue reading →

Jean-François Millet (1814.-1875.), Angelus
ulje na platnu (55×66 cm)
Umjetnik nadahnut spomenom na svoju baku i djeda

…I ona je začela po Duhu Svetomu!

Poštovani slušatelji, danas, kao i svakoga dana, nakon emisije Riječ za tebe, valovi Hrvatskoga katoličkoga radija raznose nam pjesmu Angelus-a, Anđeo Gospodnji. Ili, pak, sa zvonika svoje ili neke obližnje crkve, čujemo kako odzvanjaju radosni zvuci zvona. Iste zvukove, ako Bog da, čut ćemo i u predvečerje, a čuli smo ih i u jutarnjim satima, ukoliko nisu zagušeni nekom našom tjeskobom, jurnjavom, bukom ili zaglušujućim zvukovima. Continue reading →

Siđi do križa.

Od onoga dana kad je na Golgoti uzdignut križ i Raspeti položen u grob, križevi – ni oni iscrpljujući ni oni blagoslovni – nisu negdje izvan putova, nisu izdignuti iznad života, nisu odmaknuti od nas kako bismo se mogli opravdati da nas se ne tiču. Continue reading →

Duša mi je nasmrt žalosna. – rekao je Isus svojim učenicima u Getsemanskom vrtu uoči svoje muke.

Rekao je to nedugo nakon što su ga, ne razumjevši njegov govor, htjeli zakraljiti.

Nedugo nakon što je Petar očitovao da mu na pameti nije što je Božje.

Nedugo nakon što su njegovi učenici branili djeci da dođu k njemu.

Nedugo nakon što su se jagmili za prvim mjestima.

Rekao je to nedugo nakon što je trgovce istjerao iz hrama.

Nedugo nakon što su njegovi učenici čin ljubavi nazvali rasipanjem.

Nedugo nakon što se očitovalo da je mnogo onih koji daju od svog suviška, a malo onih koji daju svoj žitak. Continue reading →

Srijeda pepelnica ili jednostavno Pepelnica označava početak Korizme ili Četrdesetnice. Sama riječ korizma dolazi od latinske riječi Quadrigesima što znači Četrdesetnica, vremensko razdoblje od četrdeset dana. Odabir broja četrdeset povezan je s četrdestdnevnim Isusovim boravkom u pustinji prije javnoga djelovanja te četrdesetgodišnjim hodom Izraelaca kroz  pustinju kojom ih je Bog vodio do Obećane zemlje. Niz stoljeća korizma je započinjala nedjeljom Četrdesetnicom, tj. četrdeset dana prije Uskrsa. Budući da se nedjeljom ne posti, jer je svaka nedjelja proslava spomena Kristova uskrsnuća, odbivena su četiri dana, tj. četiri nedjelje, pa je početak korizme pomaknut na prethodnu srijedu te se tako postigao broj od 40 dana posta. Ujedno se među vjernicima uvriježio pokornički čin posipanja pepelom, što je kroz stoljeća bio dio pokorničke prakse za javne grješnike, privremeno ili trajno, izopćene iz kršćanske zajednice. Continue reading →

Blaženi Alojzije Viktor Stepinac
biskup i mučenik
franjevački trećoredac

Rođen: Brezarić kraj Krašića, 8. V. 1898.
Preminuo: Krašić, 10. II. 1960.
Spomendan: 10. veljače
Značenje imena: Alojzije germanski hlod – slava i wig – borba
Viktor lat. victor – pobjednik
Augustin lat. umanjenica od augustus – častan, dostojan poštovanja
Znak: palma, kardinalsko odijelo
Zaštitnik: progonjeni, zatvorenici, bolesnici; svećenici, radnici, poljdjeljci, studenti; Hrvati, Hrvatska
Svjestan sam u dubini svoje duše, da nijesam bio bez pogrješaka, a još sam čvršće u to uvjeren, kad imam pred očima riječ sv. Ivana: ‘Ako kažemo, da smo bez grijeha, varamo sami sebe i nema istine u nama’. Ako sam bilo kome učinio kakvo zlo, iskreno ga molim, da mi to oprosti, a svima, koji su meni zlo načinili, opraštam iz sveg srca. Inače ne bih bio dostojan stupiti pred Krista Otkupitelja, koji je na križu molio za one, koji su ga razapeli: ‘Oče, oprosti im, jer ne znaju, što čine!’. Opraštajući se od vas, moji dragi vjernici, smatram potrebnim upraviti vam nekoliko riječi, koje da budu kao moja duhovna oporuka. Želim, naime, i poslije svoje smrti činiti sve, što mogu, da otklonim od vas opasnosti, koje vam prijete i da povećam vašu sreću, koliko je to moguće u ovoj suznoj dolini.
(…)
Na koncu, predragi sinci, jer je ‘Bog ljubav’, kako veli Apostol, ljubite se međusobno! Vazda se bratski ljubite! Budite samo jedno srce i jedna duša, ali ljubite i svoje neprijatelje, jer je Božja zapovijed. Tada ćete biti djeca svog Oca nebeskoga, ‘koji daje, da njegovo sunce izlazi na zle i na dobre i šalje svoju kišu pravednima i grješnima’.
Neka vas od ljubavi prema neprijateljima ne odvraća njihova zloća, jer je jedno čovjek, a drugo je njegova zloća. Kaže sv. Augustin: ‘Čovjek je Božje stvorenje, a zloća je ljudsko djelo. Ljubi ono, što je Bog stvorio, a ne ono, što je čovjek uradio’.
Alojzije Stepinac, iz Duhovne oporuke Continue reading →

Kad Bog dolazi na svijet, tada dolazi po nekom čovjeku na svijet.

                                                                           Herbert Fendrich

Kad Bog dolazi na svijet, on želi po tebi doći na ovaj svijet.

Ne dođe li po tebi, kako će doći na ovaj svijet?

Ne dođe li po tebi, u čemu je smisao tvoga života?

Ne dođe li po tebi, tko si ti? Continue reading →

DOSANJANI SAN

Tri prazne stolice u Starom gradu u Jeruzalemu u lipnju 2007.
– u očekivanju međureligijskog razgovora –
snimila: Ana Lebl

Tri popunjene stolice u studiju Radio Marije u Splitu u listopadu 2008.
u međureligijskom razgovoru
snimila: s. Marija Petra Vučemilo

Duh Asiza, tj. Dan molitve za mir svjetskih vjerskih predstavnika u Asizu, naumio je i odjelotvorio Ivan Pavao II. dana 27. listopada 1986. godine. Sam Ivan Pavao II. dao je i naziv tome zbivanju – Duh Asiza. Naime, dva dana nakon Dana molitve za mir u Asizu, Papa je u Vatikanu primio predstavnike nekršćanskih vjera sudionike asiškog događaja i rekao im: „Nastavimo živjeti duh Asiza“. Continue reading →

Ana Marija Botteri Peruzović, Bl. Katarina Kosača-Kotromanić
…lik Katarine Kosača Kotromanić prenosi
u izvanvremensku i izvanprostornu dimenziju,
uzdižući je do simbola vjernice, žene…(Igor Brešan)

Rođena: Blagaj, c. 1424.-1426.
Preminula: Rim, 25. X. 1478.
Spomendan: 25. listopada
Značenje imena: Katarina grč. katharos – čist;

Haikaterina – čista, pristojna
Znak: kraljevska kruna
Zaštitnica: Bosna, franjevački svjetovni red u BiH; društva i ustanove koje nose njezino ime
Katarini kraljici bosanskoj
Stipana hercega od svetoga Save
od poroda Jelene i kuće
Kralja Stipana rojeni Tomaša kralja bosanskoga ženi
koja živi godini 54
i preminu u Rimu na liti gospodnja 1478., na 25. Oktobra
spominak nje pismom postavljen. (Nadgrobni natpis) Continue reading →

Hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski, koji si me dočekivao raširenih ruku i srca otvorena po ulicama Dalmacije, Slavonije, Kvarnera. Sjećam se tvojih patnji uzrokovanih ratom, što su još vidljive na tvojem licu i što se odražavaju na tvome životu i blizu sam svima koji podnose tragične posljedice rata. Poznata mi je međutim tvoja snaga, tvoja hrabrost i tvoje ufanje i siguran sam da će ti ustrajno zauzimanje omogućiti da jednom i ti ugledaš bolje dane. Hvala i tebi, mladeži hrvatska!

Ivan Pavao II., Zadar, 9. lipnja 2003.

Ivan Pavao II. pjeva Rajska Djevo, Kraljice Hrvata Continue reading →