spomendan 18. svibnja
Osnovan je god. 1525. kapucinski ogranak franjevačkoga reda. Bio je to sretan pokušaj da ideal asiškoga Siromaška zaživi opet u prvotnome sjaju.
No, taj je pokušaj već g. 1542. doživio strašan udarac, kad je generalni vikar kapucinskog reda Bernardino Ochino prešao na stranu protestantske reformacije te, da umakne inkviziciji, pobjegao u Ženevu.
Paškal se rodio u Španjolskoj 1540. god. Dok je kao dječak čuvao stada isticao se pobožnošću, osobito prema svetoj Euharistiji. Poznat je kao krepostan čovjek; stupi u Franjevački Red 1564. god. U samostanu je obavljao najteže službe. Tako je bio obdaren od Boga nebeskim darovima, da je ne samo bližnjima koristio dobrim savjetima, nego je napisao i neke male spise, u kojima je iznio plodove svoga vlastitog religioznog iskustva. Umro je 1592. g.
Margarita se rodila u Lavianu u Toslani 1247. god. U mladosti se sprijateljila s nekim čovjekom i s njim živjela devet godina, a Montepulcianu. Kad je umro, pođe u Cortonu, primi odijelo III reda pod vodstvom braće franjevaca započe novi način života. Vršila je djela ljubavi, posebno prema bolesnicima. Da im više pomogne, okupila je oko sebe suradnice i sagradila bolnicu. Mnogo je molila, pobožno razmišljala i postila. Ustrajno se vježbala u poniznosti i siromaštvu. Plamtjela je žarkom ljubavlju prema Euharistijskom otajstvu i Kristovoj muci. Umrla je 22. 2. 1297. godine.
Iz Božanskog Časoslova, sv. II.
Kao krunu ostvarenja svoga braka uzeli su Stjepan Mandić i supruga mu Dragica rođena Carević rođenje svoga dvanaestog djeteta, nadjenuvši mu ime Bogdan – Adeodat – dan od Boga. Obitelji Mandić i Carević potječu iz Bosne, hrvatskog su podrijetla, a naseljeni u Herceg Novom zbog bijega pred Turcima. Plemenitaškog su podrijetla. Carevići su pripadali obitelji Kosača koja nam je poznata po plemenitoj i blaženoj Katarina Kotromanić Kosača.
Fidel (lat. Fidelis – vjeran) je rođen u 1573./8. g. u obitelji gradonačelnika Roya u Sigmaringenu, na Dunavu u Njemačkoj. Na krštenju je dobio ime Marko. U 20. g. studira u Freiburgu. Doktorirao je iz filozofije 1603. g., a 1611. iz obaju prava. Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše ‘odvjetnikom sirotinje’. On stupa u zajednicu redovnika kapucina i uzima si redovničko ime Fidei. Napisao je kratak spis pod naslovom ‘Vježbe serafske pobožnosti’. Poslije studija teologije prima svećenički red. Provodio je život bdijući i moleći.
spomendan 19. veljače
Sveti Konrad rodio se godine 1290. Od rane mladosti posvetio se oružju. Kad su mu bile 23 godine, nalazeći se jednom u lovu, naredio je da se naloži velika vatra, kako bi divljač potjerala iz gnijezda, duplja i brloga. Plamen je zahvatio silne razmjere pa je opustošio žetvu i čitav jedan zaseok. Vlasnici polja i kuća tražili su od krivca nadoknadu štete. Guverner Piacenze Galeazzo Visconti osudio je na smrt čovjeka koga su našli na mjestu požara, ali taj ga nije podmetnuo i prema tome nije bio ni kriv ni dužan.
spomendan 7. veljače
Sveta Koleta Boillet rodila se 13. siječnja 1381. u Corbiju od roditelja koji su bili već poodmakli u dobi te vjerovali da su je dobili po zagovoru dobroga sveca sv. Nikole. Po njemu su je i nazvali Nikoleta, a skraćeno i od milja počeše je zvati Koleta pa je pod tim imenom ušla i u povijest svetaca. Njezin otac Robert bio je čovjek i duboko pobožan i milostiva srca prema svakomu. U opatiji Corbie vršio je službu majstora tesara.
Sveti Petar Krstitelj rodio se u Španjolskoj 1542. godine. Kad je završio školovanje i postao svećenik, pošao je u istočne zelje da propovijeda Evanđelje. Više je godina djelovao u Filipinima. Godine 1593. poslan je s još pet redovničke braće franjevaca u Japan. Tu se neumorno trudio i mnoge obratio na pravu vjeru te gradio crkve i bolnice. Ali kad su nastupile vjerske i političke razmirice i apostolski rad dokinu, Petar je uhvaćen i iz izrugivanje svjetine odveden u Nagasaki. Tu je s ostalim franjevcima i tri isusovca te petnaest franjevačkih trećoredaca osuđen na smrt na križu. Slavno su mučeništvo podnjeli 5. veljače 1598.godine
Iz pisama Svetog Petra Krstitelja 4. siječnja i 2. veljače 1597.
Josip Desideri, prije Eufranije, rodio se g. 1556. U Leonessi (Rieti), a g. 1572. ušao u Red braće kapucina. Odlikovao se čistoćom i strogošću te, plamteći revnošću vjere, pošao k Turcima u carigrad, bio uhvaćen i mučen, ali je čudesno izbjegao smrti. Vrativši se u domovinu, ukrašen od Boga nebeskim darovima, vrlo je plodonosno djelovao u apostolatu. Umro je u Amatrici 4. veljače 1612. god. Papa Benedikt XIV. proglasio ga je svetim.
djevica, utemeljiteljica redovničke družbe uršulinka
Valja se usuditi
Rođena: Desenzano sul Garda, Brescia, 21. III. 1474.
Preminula: Brescia, 27. I. 1540.
Spomendan: 27. siječnja
Značenje imena: Anđela grč. angelos – vijesnik
Znak: ogrtač, ljestve; poučavateljica s knjigom i djevojčicama
Zaštitnica: boležljive osobe, osoba s posebnim potrebama, siročad
Ljubite svoje kćerke jednako i prema nijednoj ne budite pristrane…
Doista, kako vi možete znati da one koje se vama čine neznatnijima, na koje se manje može računati, ne mogu postati velikodušnije i ugodnije njegovu veličanstvu?
Vi svejedno vršite svoj dio popravljajući ih s ljubavlju i milosrdno…
A onda pustite da Bog čini, a on će činiti divna djela u svoje vrijeme i kada se to njemu svidi. (A. Merici, Spomen, 8)