DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA – Godina C

Poziv na aktivnu promjenu života

Bar 5,1-9; Ps 126,1-6; Fil 1,4-6.8-11; Lk 3,1-6

Knjiga proroka Baruha djelo je nepoznata autora, a pripisana je poznatoj osobi, suradniku proroka Jeremije koji je živio i djelovao u vrijeme razorenja Jeruzalema i početka babilonskog sužanjstva. Raspon mogućeg nastanka Baruhove knjige jest od 300. god. pr. Kr. pa čak sve do 70. god. poslije Krista. No događaji o kojima se govori smještaju se u kontekst babilonskog sužanjstva, najsnažnijeg iskustva koje je poslije izlaska iz Egipta obilježilo povijest Izraela i odrazilo se na njegovu budućnost. Tako su događaji vezani uz babilonsko sužanjstvo i oslobođenje iz sužanjstva postali paradigma za mnoge događaje u kasnijoj povijesti Izraela. U tome smislu i pisac Knjige proroka Baruha događaje o kojima piše smješta u prošlost, ali za to da bi iz toga izvukao pouku za vrijeme u kojemu živi.

Pročitaj više

BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Post 3,9-15.20; Ps 98,1-4; Ef 1,3-6.11-12; Lk 1,26-38

Dok se pripremamo za slavlje Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, u nama se javljaju pitanja: Kako je moguće da jedan čovjek može biti začet bez grijeha od grješnih roditelja? Kako je moguće da je Marija ostala sačuvana od grijeha susrećući se s grešnim ljudima? Nadalje, što nama, koji nismo začeti bez grijeha, ta svetkovina poručuje? U čemu nam može pomoći?

Takva pitanja su opravdana, ali je važno da ih postavljamo osluškujući vjeru da Bogu ništa nije nemoguće, jer bismo inače samo tapkali u mjestu. Tom otajstvu, u čije dubine naš razum može prodrijeti tek donekle, približimo se s druge strane – meditirajući nad riječima «milosti puna» koje je anđeo uputio Mariji. Jer u Mariji nije bio samo nedostatak (bez grijeha) nego ispunjenost – Bogom. Stanje bez grijeha omogućavalo joj je da dopusti Bogu kako bi je potpuno ispunio svojom milošću.

Pročitaj više

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA – Godina C

Bdijte i molite

Jr 33,14-16; Ps 25,4bc-5.8-10.14; 1Sol 3,12 – 4,2; Lk 21,25-28.34-36

Na prvu nedjelju došašća nastavljamo u crkvi slušati biblijske odlomke koji govore o drugom Kristovu dolasku. U prvom čitanju iz proroka Jeremije govori se o Davidovu izdanku koji će uspostaviti konačnu pravdu. Kao kršćani možemo taj tekst čitati već i u odnosu na Kristov prvi dolazak, to jest njegovo utjelovljenje i čitav njegov zemaljski život u kojem je propovijedao blizinu Kraljevstva Božjega. No konačna pravda nastupa s njegovim drugim dolaskom kada će kako to kaže evanđelist Luka doći na oblacima nebeskim, a mi se trebamo truditi da mognemo uzdignute glave stati pred njega.

Pročitaj više

KRIST KRALJ – GODINA B

Dn 7,13-14; Ps 93,1-2.5; Otk 1,5-8; Iv 18,33b-37

Kralj bez trona i žezla!

Svetkovina Krista Kralja vrlo je mlada svetkovina u liturgijskom kalendaru Crkve. Uveo ju je papa Pio XI. 1925. godine kao odgovor i protutežu totalitarnim režimima koji su u to vrijeme grubom snagom oružja prijetili svijetu. Sve do 1970. godine ta svetkovina slavljena je na zadnju nedjelju listopada, neposredno pred svetkovinu Svih Svetih, a onda je premještena na zadnju nedjelju crkvene godine kako bi predstavljala njezin vrhunac i završetak. Nasuprot brutalnoj sili fašizma i komunizma koje su, svaka na svoj način, željele zavladati svijetom, Crkva ističe Krista Kralja koji osuđuje svako nasilje i želi se nametnuti samo služenjem.

Pročitaj više

TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU B

Dn 12,1-3; Ps 16,5.8-11; Heb 10,11-14.18; Mk 13,24-32

Sadašnjost i budućnost

Pred kraj svake crkvene godine u liturgiji crkve čitamo one Isusove riječi koje se odnose na budućnost svijeta, a one nisu nimalo ugodne: «U one dane, nakon one nevolje, sunce će pomrčati, i mjesec neće više svijetliti a zvijezde će s neba padati i sile će se nebeske poljuljati…» (Mk 13,24s). Unatoč upozoravajućem karakteru ovih riječi s obzirom na budućnost svijeta, Crkva se ne želi pridružiti onima koji trajno nagađaju o tome što će se točno dogoditi s ovim svijetom, a pogotovo ne onima koji mu prijete propašću ili je štoviše priželjkuju, već svojim vjernicima želi skrenuti pozornost da je budućnost svijeta samo u Božjim rukama i da pravi vjernik nikad ne treba imati straha pred budućnošću.

Pročitaj više

TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU B

1Kr 17,10-16; Ps 146,6c-10; Heb 9,24-28; Mk 12,38-44

Raskrinkani pismoznanci

«Čuvajte se pismoznanaca!» Te Isusove riječi uvod su u važnu pouku kojom želi upozoriti svoje učenike na opasnost dvoličnosti u životu. A židovski pismoznanci su očito bili dvolični. Kao dobri poznavaoci i tumači riječi Božje, umjesto da joj ponizno služe, oni traže prva mjesta i povlastice u životu. Isus ne dovodi u pitanje njihovo poznavanje, pa čak i tumačenje riječi Božje, već njihov život koji odudara od toga. Zato će u drugoj zgodi biti još izravniji: «Činite i održavajte sve što vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne čine. Vežu i ljudima na pleća tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli» (Mt 23,3-4). Je li uopće moguće zamisliti težu osudu onih koji su sebe smatrali primjerom neporočna života?

Pročitaj više

TRIDESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU B

Pnz 6,2-6; Ps 18,2-4.47.51ab; Heb 7,23-28; Mk 12,28b-34

Ljubiti Boga i bližnjega

Ljudi su uvijek nastojali duge i nepregledne tekstove skraćivati i sažimati kako bi ih lakše upamtili. To posebno vrijedi za one tekstove koji se izravno tiču čovjekova života i ponašanja. Tako se primjerice uz veliki katekizam koji sadrži čitav nauk Crkve, redovito tiska i mali katekizam, kako bi svaki vjernik mogao upamtiti ono najvažnije. Tako su se i Židovi teško snalazili u pravoj šumi propisa Mojsijeva zakona koji je brojio 248 pozitivnih zapovijedi i 365 zabrana. Svaki pobožni Izraelac suočavao se s ozbiljnim pitanjem, kako se u svakidašnjem životu postaviti prema tako brojnim propisima, da čovjek, unatoč ljudskoj slabosti, može ispuniti volju Božju i postići svoje spasenje? Tako je pitanje ovog pismoznanca upućeno iskreno i u ime mnogih: «Koja je zapovijed prva od sviju» (Mk 12,28)?

Pročitaj više

DUŠNI DAN (B)

Job 19, 1.23-27a; Ps 27, 1.4-5.7.8b-9a.13-14; Rim 5, 5-11; Iv 6, 37-40

Pitanje svih pitanja

Kroz crkvenu godinu razmišljamo o pojedinim tajnama i istinama naše vjere, dotičemo konkretna pitanja našega svakidašnjeg kršćanskog života, govorimo o krepostima i manama, dužnostima i zadacima, upoznajemo svoje mjesto i ulogu u Crkvi i svijetu. Potkraj crkvene godine suočavamo se s onim konačnim pitanjima o sudbini svijeta i čovječanstva. Današnjom svetkovinom, kad oživljavamo uspomene na svoje drage pokojnike, ta vječna pitanja konačnog smisla ljudskoga života postaju nam sasvim osobna, ona postaju pitanja našeg vlastitog života.

Pročitaj više

SVI SVETI – GODINA B

Otk 7,2-4.9-14; Ps 24,1-6; 1Iv 3,1-3; Mt 5,1-12a

Obećanje i poticaj

Zasluženo priznanje za već učinjeno i obećanje nagrade za ono što tek treba učiniti za čovjeka su uvijek jači poticaji od strogih zapovijedi i propisa. Isus ljude nikad ne suočava s teškim moralnim zahtjevima, a da im prije nije zajamčio Božju dobrotu i ljubav. Evanđelist Matej je to dobro shvatio i zato je na početak velikog Govora na gori, prije vrlo zahtjevnih Isusovih riječi, stavio Blaženstva (Mt 5,1-12) kao veliko priznanje i obećanje, koje onda samo po sebi postaje i snažan poticaj i nadahnuće da bude ostvareno u životu. Blaženstva su u isto vrijeme i veliko priznanje onima koji su se odlučili slijediti Isusa i još veće obećanje, ako ustraju u kušnjama koje će doći. Upravo zato Blaženstva su i najbolje nadahnuće za predan kršćanski život.

Pročitaj više

TRIDESETA NEDJELJA KROZ GODINU – B

I S U S – SVJETLO SVIJETA

Jer 31,7-9; Heb 5,1-6; Mk 10, 46-52

Prvo čitanje povezuje s evanđeljem navještaj spasavanja i iscjeljenja slijepih. Jeremija naviješta nakon pada Samarije spas ostatku, u neko buduće, mesijansko vrijeme. Isus je ozbiljenje tog vremena u povijesti. Treba samo otvoriti oči, srca i duha, i pronaći u Isusu odgovor, odnosno ‘svjetlo na prosvjetljenje naroda’ (Lk 2,32). Tekst se uklapa i u poruku današnje misijske nedjelje. Misionari moraju biti oni koji otvaraju oči za Isusa Krista, svojim životom, primjerom, svjedočanstvom. Isto se mora zbivati i u našem neposrednom okružju.  Biti svjedokom svjetla u Isusu Kristu. I zato je pred svakim od nas upitnik: Koliko smo otvoreni ili slijepi, koliko smo sposobni čuti i vidjeti, iskusiti onu nevjerojatnu sreću koju je doživio slijepac Bartimej kod koga se Isus zaustavio? Sreća, doživljena, čovjeka obvezuje za cijeli život. Zato onaj tko ju je doživio ne može ne govoriti, svjedočiti.

Pročitaj više