DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA – Godina A

ČITANJA: Iz 11,1-10; Rim 15,4-9; Mt 3,1-12

NEMA ZAOBILAZNOGA PUTA

Nedavno smo mogli pročitati u crkvenom tisku smjelu, ali jednoznačnu izreku poznatoga europskog kardinala, kako je za vjeru najopasnija religija! Zaključili bismo: paradoks, protuslovlje u sebi. Što je time htio izreći spomenuti kardinal? Jednostavno ono što su govorili kroz sva tisućljeća i stoljeća, u svim naraštajima i religijama ljudi poput Ivana Krstitelja, proroci.

Proroci kao utjelovljeni prigovor, kao živo protuslovlje svemu kako se živi. Od Noe, preko Abrahama, Mojsija, Jeremije, Izaije, Ivana, zatim potonjih kršćanskih svetaca, a istovjetnih ćemo likova pronaći i u drugim religijama.

Religija i vjera kao suprotstavljenost slova i Duha, zakona i slobode, formalizma i spontanosti, svećenika i proroka, institucije i karizme. Moguće je suprotstaviti spontanu vjeru ritualnoj religiji. S religijom je kao i s ljubavlju. Opisana je u bezbroj slika i oblika, prikazana na bezbroj načina. Religija je kao i ljubav: nadvremenska, svevremen­ska, sveopća, sveprisutna.   Shvatiti se i doživjeti može samo u osobnoj zahvaćenosti, predanju, u egzistencijal­noj neposred­nosti. U žaru srca, u treptaju svakog živca (nije naodmet spomenuti kako je Bog mysterium tremendum et fascinosum: pred njim se drhti u ošinutosti cijela bića, u vatri Duha, mistici predanja).

Pročitaj više

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA – Godina A

ČITANJA: Iz 2,1-5; Ps 122,1-2.4-9; Rim 13,11-14a; Mt 24,37-44

BOG  KOJI  DOLAZI

Noa je, veli se (Post 5) bio jedini pravednik u moru bezakonja, nasilja, bezboštva. A kako su likovi iz knjige Postanka, napose iz prvih poglavlja nešto poput arhetipova koji se mogu pretočiti u svako vrijeme, dopušteno nam je smjestiti ga i u ove naše dane. Po naravi tih, bez velikih riječi, zapaža jasno znakove vremena, vidi kako se nadvijaju oblaci katastrofa i apokalipse nad čovječanstvo, vidi kako se sustavno uništava čovjekov svijet, nutarnji i vanjski, i sve sluti blizu kraju. Promatra, meditira, u svojim dugim danima prima nadahnuće sagraditi spasonosnu korablju. Čovjek koji s misli, zrenja, riječi prelazi na djelo, kako bi se spasio od nadolazeće kataklizme.

Pročitaj više

TRIDESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU – C

ČITANJA: 2Sam 5,1-3; Ps 122,1-5; Kol 1,12-20; Lk 23,35-43

Kraljevstvo Isusa Krista

Uz današnji službeni završetak Izvanrednog jubileja Milosrđa sretno se uklapa odlomak iz evanđelja koji ove godine čitamo na svetkovinu Krista Kralja u posljednju nedjelju liturgijske godine. Naime, Isus jednomu raskajanomu razbojniku u posljednjim časovima i svoga i njegova zemaljskoga života kaže: Danas ćeš biti sa mnom u raju.

Teško je istražiti sadržaj tih riječi predožbama o raju. Koliko god naše slike o raju bile lijepe i maštovite, one ne mogu dohvatiti pravu stvarnost. U Novome zavjetu riječ raj ne koristi se često. Još samo dva puta. Sveti apostol Pavao u Drugoj posalnici Korinćanima govori o sebi kao o čovjeku koji je „bio ponesen u raj i čuo neizrecive riječi, kojih čovjek ne smije govoriti. (2 Kor 12,4). A u Knjizi Otkrivenja Isus na kraju pisma Crkvi u Efezu kaže „Pobjedniku ću dati jesti od stabla života koje je u raju Božjem.“ (Otk 2,7).

Pročitaj više

TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU – C

ČITANJA: Mal 3,19-20a; Ps 98,5-9; 2Sol 3,7-12; Lk 21,5-19

Vrijeme se približilo!

U kršćanskoj Bibliji knjiga proroka Malahije posljednja je Knjiga Staroga zavjeta, koja ima završetak otvoren prema budućnosti i iščekivanju eshatološkog Dana Gospodnjeg.

U odlomku današnjeg prvog čitanja opisuje se kakav će to Dan biti. Opis je slikovit i dijeli se na dva dijela. U prvom se govori kakav će kraj zadesiti one koji čine zlo. Pri tome se koristi sliku paljenja strnjike što se svako ljeto pali nakon završetka žetve. Vatra kojom će se strnjika zapaliti bit će takva da će sažeći i korijen tako da neće biti nikakve mogućnosti da iz korijena udare mlade grančice. Tako će u dan koji se bliži zlikovci biti potpuno uništeni.

U drugom dijelu govori se o pravednicima koje se boje Imena Božjega. Oni za razliku od zlikovaca neće biti spaljeni vatrom nego obasjani suncem pravde i uživati u zdravlju i radosti.

Pročitaj više

Održan seminar za trajnu formaciju u Provinciji franjevaca trećoredaca

U samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša, održan je 12. i 13. studenog 2019. godišnji seminar za trajnu formaciju o temi „Identitet franjevaca trećoredaca (na povijesnim početcima, u sadašnjem Pravilu i Ustanovama, u  redovničkom življenju danas i sutra). Sudjelovala su dvadeset i četiri redovnika, svih generacija i iz svih regija Provincije.

Prvog dana je mr. fra Riccardo Battiloro, franjevac trećoredac iz  Provincije sv. Franje u Asizu, održao, uz prikazivanje odgovarajućih slajdova, četiri predavanja: „Što ostaje od povijesne baštine Reda danas? Kako o tome govoriti?“, „Franjo i (njegovi?) pokornici“, „Redovnički život  u krilu  Trećeg reda sv. Franje“ i „Franjevci trećoredci u Italiji: postupno rađanje jednog identiteta“. Nakon svakog predavanja bila je prilika za razgovor s predavačem.

Fra Riccardo Battiloro je doktorand na Fakultetu za povijest Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu. Predavanja na seminaru temeljila su se na četiri poglavlja njegova magistarskog rada na istom fakultetu, pod naslovom „Početci Trećega samostanskog reda svetog Franje u kritičkoj analizi suvremene historiografije“, koji je objavljen  u „Collectanea Franciscana“ 88/2018.,681-778).

Drugog dana je mr. fra Zvonimir Brusač, provincijski koordinator za trajnu formaciju, održao predavanje „Identitet Reda i Provincije prema važećim dokumentima: Pravilo, Ustanove, Generalni statut, Statut Provincije“. Seminar je završio razgovorom o temi „Živjeti identitet Reda i Provincije: kako ga živimo danas, kako ćemo ga živjeti sutra?“

                                             

TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU – Godina C

ČITANJA: 2Mak 7,1-2.9-14; Ps 17,1.5-6.8b.15; 2Sol 2,16 – 3,5; Lk 20,27-38

Vjera u uskrsnuće

U ozračju svetkovine Svih Svetih i spomena Svih vjernih mrtvih kao i približavanjem kraja litrugijske godine na poseban način razmišljamo o posljednjim stvarima – smrti,  sudnjem danu, raju, paklu, čistilištu, uskrsnuću tijela i vječnom životu. U hrvatskoj crkvenoj terminologiji uvriježilo se o tim temama govoriti kao o posljednjim stvarima, što je prijevod grčke riječi eshatologija.

Međutim, postoji u Crkvi, pogotovoj rimskoj, i druga, latinska, terminologija koja govor o posljednjim stvarima naziva „de novissimis“. Doslovno bismo preveli:  „o najnovijim stvarima“,  kao kad govorimo o najnovijim vijestima. Naime, kad kažemo posljednje vijesti onda ne mislimo na takve vijesti nakon kojih više nema ničega, nego mislimo na najsvježije vijesti nakon kojih smo u očekivanju drugih još novijih vijesti.

Pročitaj više

Predstavljen roman o fra Bonaventuri Dudi

“Vjeropoj Riječi: Roman esej o fra Bonaventuri Dudi” autora fra Bernardina Škunce, predstavljen je u srijedu, 6. studenog u crkvi sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi i fra Bonaventuri Dudi govorili su provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak, u ime suizdavača Kršćanske sadašnjosti don Anton Šuljić te priređivači knjige Stjepan Lice i fra Ivan Majić, koji je čitao izabrane ulomke iz romana.

Svi mi ovdje danas okupljeni smo zajednička memorija jednog dragoga čovjeka koji nas je nadahnjivao i koji nakon nešto više od dvije godine i dalje živi među nama. Ovo je knjiga svedočanstva njegovog subrata i čovjeka koji je s njime duboko drugovao, kazao je provincijal fra Ilija Vrdoljak. Također je naglasio da je knjiga i svojevrsni “prst Božji” jer ga je kardinal Josip Bozanić zamolio da započnu sređivati ostavštinu fra Bonaventure Dude i prikupljati svjedočanstva o njegovome kreposnom i čestitom redovničkome životu. “Ova knjiga došla je kao vrsni doprinos čovjeka koji ga poznaje i koji je s njime drugovao”, zaključio je provincijal.
“Sretno je izabran put kojim je pisan ovaj “Vjeropoj riječi”, taj put s Mirogoja koji se pretvorio u životni put s dječakom Rokom kroz njegovo životno putovanja: od prvih stranica dirljive priče o dječačiću iz Krasa do potresnih stranica u kojima se oprašta sa svijetom i predaje Bogu, što je popraćeno Ćukovom pjesmom “Hoću li ja u raj”. To unutarnje putovanje s Bonaventurom dragocjeno je svjedočanstvo za još dublje poznavanje fra Bonaventure, spoznaja novih trenutaka iz njegova života, biseri iz trezora fra Bonaventurine duše.”, zapisao je o knjizi fra Ilija Vrdoljak.

Pročitaj više

TRIDESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU – Godina C

ČITANJA: Mudr 11,22 – 12,2; Ps 145,1-2.8-11.13cd-14; 2Sol 1,11 – 2,2; Lk 19,1-10

Zakejeva promjena života

Prispodoba o molitvi farizeja i carinika u hramu koju smo slušali prošle nedjelje ostala je nedovršena. Doduše, Isus je pohvalio carinikovu poniznu molitvu „Bože, milostiv budi meni grešniku“ i rekao da je on iz hrama otišao kući opravdan, a ne farizej koji se u svojoj molitvi hvalio pred Bog i podcjenjivao druge ljude. Međutim, ništa nije rečeno o tome kako se carinik ponašao kad je došao kući. Njegova je molitva u hramu dobra i po obliku i po sadržaju, ali je li carinik svoj život prilagodio svojoj molitvi? Ako je njegova molitva u hramu bila opravdana, to znači da ga je Bog uslišio. Bio mu je milostiv. Oprostio mu je grijehe. Pokazao mu je milosrđe. Ali, kako je carinik prihvatio Božje milosrđe? O tome u prispodobi nije ništa rečeno. Zato je ona nedovršena i otvorena. Slušatelj je pozvan da sam zaključi što bi trebao učiniti carinik nakon svoje molitve u hramu.

Pročitaj više

SVETKOVINA SVIH SVETIH

SVETOST U SVAGDANU

Vjerodostojnost kršćanskoga života ne očituje se toliko u blagdanu koliko u svagdanu. Svagdan je očitovanje kršćanske egzistencije, areopag na kome se odvija kršćanski život, ili pak arena gdje se dokazujemo.

Naime, kako živjeti svoju vjeru u svagdanu, kako vjerodostojno svjedočiti vjeru? Vjernik postaje klanjateljem Ocu u Duhu i istini u trenutku kad cijelim svojim bićem postaje izričaj poklonstvena stava pred svojim Stvoriteljem, kad moli cijelim svojim bićem, ne samo usnama.

Postoji srednjovjekovni izričaj koji veli: Non clamor sed amor, non cordula sed cor, non vox sed votum psallit in aure Dei, što će reći: Ne glasna molitva nego ljubav, ne glazbalo nego srce, ne glas nego predanje psalira u same Božje uši. Moliti srcem, predanjem, ljubavlju, moliti cijelim svojim bićem.

Pročitaj više

U Šibeniku predstavljen zbornik radova „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“

Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa „Franjevački velikani“ o sv. Nikoli Taveliću održanome u Šibeniku 20. i 21. listopada 2017., godine, pod naslovom „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ predstavljen je u petak, 25. listopada u Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku, nakon večernje svete mise. Pozdravnu riječ uputio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. Izrazio je zahvalnost za brzo objavljivanje zbornika te istaknuo važnost sv. Nikole Tavelića za današnje vrijeme kako za Šibensku biskupiju tako i za hrvatski narod. Rektor svetišta fra Ivan Bradarić, koji je bio domaćin međunarodnoga znanstvenoga skupa o Nikoli Taveliću, predstavio je inicijative za oživljavanje štovanja sv. Nikole Tavelića te posebno trogodišnju pripremu i samu proslavu 50. godišnjice od proglašenja svetim toga prvoga hrvatskoga sveca.
Suurednik zbornika fra Daniel Patafta, docent na Katedri za crkvenu povijest KBF-a u Zagrebu i voditelj organizacije međunarodnoga znanstvenog skupa o Nikoli Taveliću, predstavio je radove prvog dijela zbornika koji osvjetljuju prostor i vrijeme života i djelovanja Nikole Tavelića. Istaknuo je važnost proučavanja prostora i djelovanja sv. Nikole Tavelića, posebno u perspektivi franjevačkoga reda općenito u tome razdoblju, zatim povijesno-društvenoga stanja Hrvatske i Šibenika, djelovanja samih franjevaca u Šibeniku te stanja Kustodije Svete Zemlje u vrijeme Nikole Tavelića.
Drugi dio Zbornika, koji govori o mučeništvu iz biblijske, teološke i franjevačke perspektive predstavila je suurednica Zbornika Nedjeljka s. Valerija Kovač, docentica na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu. Zaključila je da je zbornik doprinos „ne samo sjećanju na likove iz slavne prošlosti kojima se kao narod ponosimo, nego potiče na živo sjećanje na jednoga našega franjevačkoga velikana koji nam je trajni uzor za nasljedovanje. Likovi poput Nikole Tavelića potrebni su nam i danas, kada se smisao mučeništva zna zlorabiti u svrhu nasilja i fundamentalizama. Likovi poput Nikole Tavelića potrebni su i danas, kada je vjera u Boga rubna stvarnost života, a ostvarenje sebe u ovozemaljskim uvjetima, bez smisla za žrtvu jedini životni ideal. Takvi likovi su potrebni i danas kada mnogi kršćani diljem svijeta trpe zbog svoje vjere.“
Treći dio zbornika, čiji radovi produbljuju tijek beatifikacije i kasnije kanonizacije Nikole Tavelića iz različitih perspektiva, predstavio je fra Ivan Karlić, predstojnik Katedre dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu te jedan od pokretača niza znanstvenih istraživanja „Franjevački velikani“. „Ovaj je Zbornik važan znanstveni doprinos istraživanju, poznavanju i predstavljanju lika i djela prvoga službeno kanoniziranoga hrvatskoga sveca Nikole Tavelića. Hrvatska katolička pobožnost po sebi vrlo bogata i lijepa pomalo je sklona zaboravu svojih likova, i zbog toga je ovaj Zbornik uistinu dobrodošao, kako bi javnosti pružio na uvid razne okolnosti vezane za sv. Nikolu Tavelića i tako obogatio cijelu našu zajednicu“, zaključio je prof. Karlić.
Na kraju je rektor Bradarić zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi znanstvenoga skupa te u pripremi objavljivanja Zbornika radova o sv. Nikoli Taveliću. Objavio je da će 14. studenoga biti proglašena godina Sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju.