DRUGA KORIZMENA NEDJELJA KROZ GODINU B

ČITANJA:
Post 22,1-2.9a.10-13.15-18; Ps 116,10.15-19; Rim 8,31b-34; Mk 9,2-10

Teško shvatljiv govor

Poruka današnjih liturgijskih čitanja trebala bi biti smisao i potreba žrtve, one koju Bog traži od čovjeka i one koju Bog čini za čovjeka. Od Abrahama Bog ne traži ništa manje nego da mu žrtvuje sina jedinca kojega mu je prethodno čudesno darovao. Sina Izaka, kojeg su on i njegova neplodna žena Sara dobili u dubokoj starosti, na neshvatljiv način sad treba prinijeti kao žrtvu Bogu. Nasuprot tome sv. Pavao govori o veličini Božje žrtve za čovjeka, koja se očitovala u predanju u smrt vlastitog Sina jedinca, a evanđelje donosi primjer Isusa koji ne nastoji, kao njegovi učenici, zaustaviti vrijeme i dalje uživati u slavi preobraženja već ide spremno u susret svojoj muci i smrti. Sve to međutim u nama rađa pitanje: Zašto žrtva? U čemu je smisao žrtve? Ima li ona uopće smisla? Je li to današnjem običnom vjerniku uopće jasno, o nevjernicima da i ne govorimo?

Pročitaj više

Križni put

Križni put u Župi Gospe Sinjske
www.ferata.hr Izvor: www.gospa-sinjska.hr

U korizmenome vremenu kršćanski je puk osobito privučen pobožnošću križnoga puta.

Naime, već od svojih ranih stoljeća kršćani su privrženi i mjestima Isusova zemaljskoga života, poglavito mjestu Kristove muke i ukopa. Uz čuvanje tih mjesta povezuje se apostol Jakov, kojemu je bila povjerena jeruzalemska zajednica. Caricu Jelenu, majku cara Konstantina, predaja povezuje s podizanjem bazilike Svetoga groba i našašća Isusova križa: odatle joj i naziv Jelena križarica. U skrbi za čuvanjem svetih mjesta, poglavito uz mjesto Svetoga groba, organizirale su se kršćanske bratovštine muškaraca i žena; nastao je tako i red templara te nekih ženskih redovničkih zajednica, postojećih još i danas. Tu se razvijao liturgijski, dotično molitveni život, kojemu su se pridruživali hodočasnici kao i križari koji bi se tu povlačili i provodili život molitve. Bila je i praksa da se europsko plemstvo oviteživalo pokraj Svetoga groba.

Pročitaj više

Sveti Konrad Pjačentski pokornik, pustinjak, franjevački trećoredac (1290. – 1350.)

spomendan 19. veljače

Sveti Konrad rodio se godine 1290. Od rane mladosti posvetio se oružju. Kad su mu bile 23 godine, nalazeći se jednom u lovu, naredio je da se naloži velika vatra, kako bi divljač potjerala iz gnijezda, duplja i brloga. Plamen je zahvatio silne razmjere pa je opustošio žetvu i čitav jedan zaseok. Vlasnici polja i kuća tražili su od krivca nadoknadu štete. Guverner Piacenze Galeazzo Visconti osudio je na smrt čovjeka koga su našli na mjestu požara, ali taj ga nije podmetnuo i prema tome nije bio ni kriv ni dužan. 

Pročitaj više

PRVA KORIZMENA NEDJELJA KROZ GODINU B

ČITANJA:
Post 9,8-15; Ps 25,4bc-5ab.6-7bc.8-9; 1Pt 3,18-22; Mk 1,12-15

Kušnja u pustinji

Na prvu nedjelju Korizme slušamo evanđelje o Isusovoj kušnji. Nakon Pepelnice koja nas podsjeća na prolaznost ljudskog života, ovo je novo važno upozorenje: u tom kratkom životu čovjek mora još i kroz vatru kušnje, od koje nije bio pošteđen ni Isus na početku svoga javnog djelovanja. Nadvladavši kušnju, on se obraća ljudima učeći ih kako i sami mogu nadvladati svoje vlastite kušnje, oduprijeti se zavodljivostima Zloga i ostvariti zajedništvo s Bogom: «Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!» (Mk 1,15).

Pročitaj više

Korizmeni pokornički čini

Srijeda pepelnica ili jednostavno Pepelnica označava početak Korizme ili Četrdesetnice. Sama riječ korizma dolazi od latinske riječi Quadrigesima što znači Četrdesetnica, vremensko razdoblje od četrdeset dana. Odabir broja četrdeset povezan je s četrdestdnevnim Isusovim boravkom u pustinji prije javnoga djelovanja te četrdesetgodišnjim hodom Izraelaca kroz  pustinju kojom ih je Bog vodio do Obećane zemlje. Niz stoljeća korizma je započinjala nedjeljom Četrdesetnicom, tj. četrdeset dana prije Uskrsa. Budući da se nedjeljom ne posti, jer je svaka nedjelja proslava spomena Kristova uskrsnuća, odbivena su četiri dana, tj. četiri nedjelje, pa je početak korizme pomaknut na prethodnu srijedu te se tako postigao broj od 40 dana posta. Ujedno se među vjernicima uvriježio pokornički čin posipanja pepelom, što je kroz stoljeća bio dio pokorničke prakse za javne grješnike, privremeno ili trajno, izopćene iz kršćanske zajednice.

Pročitaj više

ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU B

ČITANJA:
Lev 13,1-2.45-46; Ps 32,1-2.5.11; 1Kor 10,31 – 11,1; Mk 1,40-45

Nada u bolesti

Svi smo imali priliku promatrati bolesnika kojemu je ostala još samo neka slabašna nada u ozdravljenje: možda je to skupa operacija kod nekog čuvenog liječnika ili utjecanje alternativnoj medicini. I u jednom i u drugom slučaju bolesnik se grčevito hvata za tu posljednju slamku spasa u uvjerenju da će, unatoč svemu, pobijediti bolest i vratiti se u normalan život. Vjerovali u čudo ili ne, ljudi se u bolesti uvijek tako ponašaju da zapravo računaju s mogućnošću čuda.

Pročitaj više

Bio si vjeran

Blaženi Alojzije Viktor Stepinac
biskup i mučenik
franjevački trećoredac

Rođen: Brezarić kraj Krašića, 8. V. 1898.
Preminuo: Krašić, 10. II. 1960.
Spomendan: 10. veljače
Značenje imena: Alojzije germanski hlod – slava i wig – borba
Viktor lat. victor – pobjednik
Augustin lat. umanjenica od augustus – častan, dostojan poštovanja
Znak: palma, kardinalsko odijelo
Zaštitnik: progonjeni, zatvorenici, bolesnici; svećenici, radnici, poljdjeljci, studenti; Hrvati, Hrvatska
Svjestan sam u dubini svoje duše, da nijesam bio bez pogrješaka, a još sam čvršće u to uvjeren, kad imam pred očima riječ sv. Ivana: ‘Ako kažemo, da smo bez grijeha, varamo sami sebe i nema istine u nama’. Ako sam bilo kome učinio kakvo zlo, iskreno ga molim, da mi to oprosti, a svima, koji su meni zlo načinili, opraštam iz sveg srca. Inače ne bih bio dostojan stupiti pred Krista Otkupitelja, koji je na križu molio za one, koji su ga razapeli: ‘Oče, oprosti im, jer ne znaju, što čine!’. Opraštajući se od vas, moji dragi vjernici, smatram potrebnim upraviti vam nekoliko riječi, koje da budu kao moja duhovna oporuka. Želim, naime, i poslije svoje smrti činiti sve, što mogu, da otklonim od vas opasnosti, koje vam prijete i da povećam vašu sreću, koliko je to moguće u ovoj suznoj dolini.
(…)
Na koncu, predragi sinci, jer je ‘Bog ljubav’, kako veli Apostol, ljubite se međusobno! Vazda se bratski ljubite! Budite samo jedno srce i jedna duša, ali ljubite i svoje neprijatelje, jer je Božja zapovijed. Tada ćete biti djeca svog Oca nebeskoga, ‘koji daje, da njegovo sunce izlazi na zle i na dobre i šalje svoju kišu pravednima i grješnima’.
Neka vas od ljubavi prema neprijateljima ne odvraća njihova zloća, jer je jedno čovjek, a drugo je njegova zloća. Kaže sv. Augustin: ‘Čovjek je Božje stvorenje, a zloća je ljudsko djelo. Ljubi ono, što je Bog stvorio, a ne ono, što je čovjek uradio’.
Alojzije Stepinac, iz Duhovne oporuke

Pročitaj više

Sveta Koleta djevica, obnoviteljica klarisa (1381. – 1447.)

spomendan 7. veljače

Sveta Koleta Boillet rodila se 13. siječnja 1381. u Corbiju od roditelja koji su bili već poodmakli u dobi te vjerovali da su je dobili po zagovoru dobroga sveca sv. Nikole. Po njemu su je i nazvali Nikoleta, a skraćeno i od milja počeše je zvati Koleta pa je pod tim imenom ušla i u povijest svetaca. Njezin otac Robert bio je čovjek i duboko pobožan i milostiva srca prema svakomu. U opatiji Corbie vršio je službu majstora tesara. 

Pročitaj više

6. veljače – SV. PETAR KRSTITELJ, PAVAO MIKI I DRUGOVI

Sveti Petar Krstitelj rodio se u Španjolskoj 1542. godine. Kad je završio školovanje i postao svećenik, pošao je u istočne zelje da propovijeda Evanđelje. Više je godina djelovao u Filipinima. Godine 1593. poslan je s još pet redovničke braće franjevaca u Japan. Tu se neumorno trudio i mnoge obratio na pravu vjeru te gradio crkve i bolnice. Ali kad su nastupile vjerske i političke razmirice i apostolski rad dokinu, Petar je uhvaćen i iz izrugivanje svjetine odveden u Nagasaki. Tu je s ostalim franjevcima i tri isusovca te petnaest franjevačkih trećoredaca osuđen na smrt na križu. Slavno su mučeništvo podnjeli 5. veljače 1598.godine
Iz pisama Svetog Petra Krstitelja 4. siječnja i 2. veljače 1597.

Pročitaj više