21. nedjelja kroz godinu A

TKO JE I ŠTO JE ZA MENE ISUS KRIST?
Iz 22,15.19-23; Rim 11,33-36; Mt 16,13-20

“A vi, što vi velite, tko sam ja?” Kroz stoljeća i tisućljeća ove naše povijesti upućuje se taj upit na koji je odgovoriti cijelim svojim bićem. Jer u odgovoru danu na taj upit izriče se sve ono što pojedinac misli, u što vjeruje, što mu je u životu vrijedno, čemu se nada i na kraju, zbog čega je na ovome svijetu. Odgovor je uvijek krajnje subjektivan, osoban i u njemu treba da bude sadržana cjelokupna dinamika vlastite osobe, osobnoga životnog iskustva, mjera vlastite vjere i nadanja. Zato je moguće i mora na Isusov upit svatko za sebe dati odgovor koji obvezuje u savjesti, u stavovima, u cijelom životu. Odgovor koji mi pokazuje put do sretna, osmišljena i uspjela života. Odgovor koji na koncu pruža u ruke ključ koji je to smisao ljudske egzistencije ovdje. To su zapravo i glavni te ujedno temeljni upitnici koji se postavljaju u svakom pojedinačnom životu.

Pročitaj više

Sv. Ljudevit IX, kralj, zaštitnik III. reda

louis_ix

Rođen je 1214. U 22. godini postaje kraljem Francuske. U braku je imao jedanaest sinova koje je veoma dobro sam odgojio. Odlikovao se duhom pokore i molitve te ljubavi prema siromasima. U upravljanju kraljevstvom nije nastojao samo oko mira među narodima i vremenitog dobra svojih podložnika već i oko njihove duhovne koristi. Poduzeo je vojnu za oslobođenje Kristova groba i umro godine 1270. blizu Kartage.

Pročitaj više

BL. MIROSLAV BULEŠIĆ Mučenik – zalog bolje budućnosti

Franjevac fra Berard Barčić, vrli član Franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri, kao pozvani svjedok, iznio je svoj doživljaj i mišljenje o bl. Miroslavu Bulešiću kao svećeniku i mučeniku te uvjerenje o plodnosti mučeništva don Miroslava Bulešića.
fra-Berard-e1462355517695                        phoca_thumb_l_01-izlazak-iz-rodne-kuce-na-dan-mlade-mise mladomisnik, 26. IV. 1943.
Fra Berard Barčić                                                   Bl. Miroslav Bulešić,
Kampor, 22. IX. 1910. – Pula, 3. V. 2016.        Čabrunići, 13. V. 1920. – Lanišće, 24. VIII. 1947.

Pročitaj više

20. nedjelja kroz godinu A

ISUSU NIJE NITKO NEBITAN
Iz 56,1-7; Rim 11,13-15.29-32; Mt 15,21-28

Čovjek se s vlastitom patnjom zna nekako i pomiriti. Često nam daleko teže pada patnja dragih nam i nama povjerenih osoba. Ne samo njihova fizička bol pada nam teško. Daleko je teža duhovna bol koju te osobe u sebi nose i proživljavaju. Majka se npr. nekako pomiri s bolešću svoje djece, ali je teža i nesnošljivija bol u srcu majke kad vidi fizičku i duhovnu propast svoje djece, njihovo gubljenje i zastranjenje, njihovo urušavanje, hod u egzistencijalnu propast i pustoš. Kolika je npr. bol roditelja zbog drogiranja ili lutanja vlastite djece?!

Pročitaj više

Hodočasnik u službi patnika Sveti Roko hodočasnik, čudotvorac

sv-roko

Rođen: Montpellier, c. 1300.
Preminuo: c. 1376./79.
Spomendan: 16. kolovoza
Značenje imena: Roko franački hrok – srednjovjekovna
kratka tunika
Znak: pas, križ na strani srca, anđeo, hodočasničko znakovlje
Zaštitnik: gubavci, zarazni bolesnici, medicinari i kirurzi, invalidi, starinari, kamenari, zatvorenici; zazivan u poteškoćama hodanja

Pročitaj više

ZDRAVO KRALJICE, ZDRAVO DJEVICE SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO

Franjo Asiški

Pozdrav Blaženoj Djevici Mariji

Zdravo, Gospođo, sveta Kraljice,
sveta Bogorodice Marijo,
koja si djevica postala Crkvom,
i izabrana od presvetog Oca nebeskoga,
koji te posveti
s presvetim Sinom svojim ljubljenim
i Duhom Svetim Tješiteljem.
U tebi je bila i jest
sva punina milosti
i svako dobro.
Zdravo, palačo njegova,
zdravo, šatore njegov,
zdravo, kućo njegova.
Zdravo, odjećo njegova,
zdravo, službenice njegova,
zdravo, majko njegova,
i vi sve, svete kreposti,
koje se po milosti i prosvjetljenju Duha Svetoga
ulijevate u srca vjernih,
da ih od nevjernih
učinite vjernima Bogu.
☼☼☼

Pročitaj više

19. nedjelja kroz godinu A

SUSRET SA SAMIM SOBOM NAD BEZDANOM

1Kr 19,9a.11-13a; Rim 9,1-5; Mt 14,22-33

Od čega se živi i što naš život nosi? To su upitnici koji se pred nas stavljaju kad čitamo evanđeoske ulomke o umnažanju kruha te o hodanju po vodi. Isus sluti opasnost koja mu prijeti. Svijet je oduševljen umnažanjem kruha i snuje nešto čime bi se svi mogli okoristiti: Učiniti Isusa vođom, kraljem. Zakraljiti ga. Da se napokon ispune židovski politički i mesijanski snovi, da zbace omraženi rimski jaram sa sebe. Još im je u podsvijesti povijest Makabejaca. Zato Isus primorava učenike da čim prije prijeđu na drugu stranu, dok on sam provodi noć u molitvi, zahvaljivanju, u Duhu. Ne želi ‘kapitalizirati’ kod ljudi čudo umnažanja kruha u pustinji. Zna za varljivost sreće, oduševljenja, ne nose ga valovi ushita ni uspjeha.

Pročitaj više

Žena nova – sveta Klara Asiška

130s  santachiara_con_l_ostensorio_caccia_i_saraceni_da_assisi
Rođena: Asiz, 1193./1194.
Preminula: Asiz, 11. kolovoza 1253.
Spomendan: 11. kolovoza
Značenje imena: Klara lat. clarus – svjetao, jasan, blistav
Znak: pokaznica (kutijica) s hostijom
Zaštitnica: televizija

Klara, presjajna po svojim sjajnim zaslugama, u nebu sjajno svijetli sjajnošću velike slave, a na zemlji sjajem uzvišenih čudesa…Povelja Clara claris praeclara

Oblik života Reda siromašnih sestara, što ga je ustanovio blaženi Franjo, jest ovo: opsluživati sveto evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. (Klara Asiška, Pravilo I.)

Popravljajući ruševnu crkvicu Sv. Damjana Franjo Asiški je ujedno naslutio i prorekao da kuću Gospodnju, Crkvu, ne će popravljati samo on sa svojom braćom. Istaknula je na to i sama Klara Asiška u svojoj Oporuci riječima: Kad naime sam svetac, još nemajući braće ni drugova, gotovo odmah nakon svoga obraćenja (…) glasno je na francuskome govorio nekim siromasima koji su se nalazili ondje u blizini: Dođite i pomozite mi u gradnji samostana svetoga Damjana, jer će odsad ondje biti gospođe čiji će slavan život i sveto vladanje proslaviti Oca našeg nebeskoga u cijeloj njegovoj svetoj Crkvi.

Pročitaj više

DOMINIK GUZMAN I FRANJO ASIŠKI – osjetljiva mudrost i mudra osjetljivost

Dvanaesto stoljeće kršćanske ere ustalo se pod veličanstvenim izgledima. (…) Ali dvanaesto stoljeće nije dovršilo svoju trku kako ju je započelo, i kada se na dolasku večeri, nagnulo prema obzoru da otpočine u vječnosti, čini se da se i Crkva nagnula s njime, čela otežala teškom budućnosti. (…) Križ Isusa Krista nije više svijetlio na jeruzalemskim minaretima; naši vitezovi koje je Saladin pobijedio sačuvali su tek nekoliko stopa zemlje u Siriji; Grčka crkva daleko od toga da se približila Rimskoj crkvi. (…) Unutarnji crkveni izgled nije bio manje tužan. Svi napori svetoga Bernarda da uspostavi zdravu stegu malo su služili protiv preplavljenosti simonijom, raskoši i pohlepom svećenstva. (…) Ukratko, raskol i krivovjerje kojima je pogodovalo loše stanje crkvene discipline i ponovno javljanje poganskih učenja, potresali su na Zapadu Kristovo djelo. (…)

Pročitaj više